Posljednjim izmjenama Prostornog plana Rovinja ponovno je dopuštena gradnja poljskih spremišta. Poljoprivrednici koji imaju prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo moći će, ako imaju jednu ili više parcela koje se dodiruju, s više od pet tisuća kvadrata poljoprivrednog zemljišta, na njemu izgraditi spremište do 30 kvadrata.
Namjena je ovakvih spremišta smještaj poljoprivrednih alata i strojeva, primarna obrada, prerada i privremeno skladištenje poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu.
Kućice će se moći graditi kao prizemnice, bez mogućnosti ukopavanja podruma, tradicionalnim načinom gradnje. Morat će biti smještena na najmanje vrijednom zemljištu i što manje vizualno izložena. Ako postoje uvjeti, moći će se uz suglasnost javnih poduzeća priključiti na komunalnu infrastrukturu - vodovod, kanalizaciju i struju.
Da bi se dobilo rješenje o uvjetima gradnje, morat će se Odjelu za prostorno planiranje priložiti dokaz o vlasništvu i idejni projekt na odgovarajućoj geodetskoj podlozi. Komunalni doprinos, koji se obračunava po zapremini građevine, će za gradnju spremišta vjerojatno biti umanjen za pola pa će iznositi oko dvije tisuće kuna.
Neće se moći graditi ni u zaštićenom obalnom pojasu. Ako parcele manjim dijelom ulaze u obalni pojas, svaki slučaj će se zasebno razmatrati. U slučaju da se gradnja spremišta planira na području koje je pod zaštitom, morat će se ishoditi i uvjeti nadležnih konzervatora.
Inicijativu za mogućnost gradnje poljskih spremišta pokrenula je udruga poljoprivrednika Agrorovinj, stručno je razrađena u Gradskoj upravi i uvrštena u prostorni plan, što je obradovalo brojne poljoprivrednike, koji su nakon 15 godina dobili mogućnost gradnje spremišta.
Slična je odredba naime suspendirana 1998., nakon što je došlo do brojnih zloporaba. Do tada su se u poljima mogla graditi spremišta do 40 kvadrata površine. Računa se da je na taj način izgrađeno oko 800 spremišta. Brojni vlasnici, među njima i stranci, su ih s vremenom pretvorili u vikendice ili stambene objekte, u kojima znaju boraviti i turisti. Mnoge su takve kućice i proširene pa je pitanje hoće li se moći legalizirati.
Na inicijativu Agrorovinja Gradsko vijeće je posebnim odredbama omogućilo i izgradnju objekata do 600 kvadrata za isključivu poljoprivrednu djelatnost, namijenjenih profesionalnim poljoprivrednicima i stočarima. Uz smještaj opreme, alata i strojeva u ovakvim objektima moći će se skladištiti i prerađivati grožđe, masline, voće i drugi poljoprivredni proizvodi.
Radi poticanja poljoprivredne proizvodnje i prerade, posebno u današnje vrijeme kada se teško otvaraju radna mjesta, za ove bi se građevine naplaćivao minimalni komunalni doprinos. Ipak, i pored zanimanja, zbog aktualne krize do sada se ni jedan poljoprivrednik nije odlučio za ovakvu investiciju. (A. POKRAJAC)