Posljednjih dana sve aktualnije i učestalije su lovačke priče, u kojima su s jedne strane glavi akteri šetači a s druge divlje svinje na području zaštićene Park šume Zlatni rt. Konkretno, i prema našim saznanjima "oči u oči" s divljim životinjama nije bilo, no već i same preorane livade utjeruju strah u kosti ali i postavljaju pitanje je li riječ o nesigurnoj zoni smještenoj nadomak grada i hotelskih kompleksa, odnosno zelenom raju u kojeg svakodnevno navraćaju mnogi.
Slična se situacija dešavala i preklani
Slična se situacija dešavala i preklani kada su, podsjećam, lovci dobili dozvolu za redukcijski odstrel na Paludu. Što će učiniti Grad, odnosno Komunalni servis i Natura Histrica, te članovi Lovačkog društva u zaštiti i sigurnosti šetača upitali smo no, kako se barem sada čini neuspješno. Ili su odgovori bili identični onima od pretprošle godine ili ih nismo dobili. Predsjednik Lovačkog društva Rovinj, Franko Udovičić, već se umorio ponavljajući da su lovci legalisti koji se pridržavaju zakona, a upravo taj zakon ne dopušta njihovo djelovanje.
- Lovačko društvo Rovinj već je učinilo sve što je predviđeno Zakonom o lovištu. Konkretno, počevši od činjenice da smo za vrijeme suša ostavljali pitku vodu za životinje, te zasijali površine kukuruzom pa do podjele električnih pasira i repelenta. Osnovni problem je u tome što se divlje svinje ne nalaze na području koje obuhvaća lovište i nad onima površinama nad kojima lovci nemaju ingerencije, rekao je Udovičić, usmjerivši nas na "vlasnika" Zlatnog rta, a to je Natura Histrica.
Nema odstrela na 300 metara od kuća
- Problem ne možemo riješiti, odgovorio je ravnatelj Javne ustanove Nature Histrice, Elvis Zahtila, objašnjavajući da za to ima više razloga. Prvi, osnovni i najvažniji je taj da problem nije zakonom reguliran. Konkretno, zakon ne dopušta odstrel životinja na tristo metara od kuća i naselja. Druga je mogućnost, no vrlo kratkotrajna istjerivanja divljih svinja s lovačkim psima, nakon čega bi se životinje vratile i treća hvatanje u zamke, što opet u Hrvatskoj zakon nije regulirano, objašnjava Zahtila dodajući i da divlje svinje nije ekskluzivni problem Rovinja i Zlatnog rta, već mnogih zelenih površina Istre- od pulske Šijane preko Paluda te da će on i ostati univerzalni sve dok se zakonski ne riješi.
U Komunalnom servisu koji skrbi o zelenilu i njegovom očuvanju u Park šumi, koja su ujedno i najveća pluća grada, trenutno se najviše razmatra mogućnost saniranja razrovanih livada i ne mire se s činjenicom da se ništa ne može učiniti. Kako doznajemo od Marka Paliage, direktora Komunalnog servisa mora se pronaći odgovarajuće i zajedničko rješenje kako bi se najezda divljih svinja i uništavanje zelenih površina, okončala. (N. ORLOVIĆ RADIĆ)