I dok mnogi hrvatski gradovi muku muče s odlagalištima smeća, bilo da je riječ o prekapacitiranosti ili neadekvatnom pohranjivanju, čini se da to nije i rovinjski slučaj. Naime, Rovinj je svoje novo sanitarno odlagalište Lokva Vidotto dobio još 2001. godine. Uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energentsku učinkovitost investirao u njega oko 21,7 milijuna kuna.
Samo sanitarno odlagalište podijeljeno je na tri polja, koja su osigurala korištenje trideset i četiri godine.
U funkciji do sezone
Upravo, treće polje odlagališta promjenom Strategije gospodarenja otpadom u fazno je podijeljeno na pretvornu stanicu, reciklažno dvorište sa sortirnicom, kompostanu i prostor za gospodarenje otpadom.
- Uz sufinanciranje Fonda, pretovarna je stanica koncem prošle godine izgrađena i u funkciji će biti uspostavom Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, kaže direktor Komunalnog servisa Marko Paliaga, od kojeg doznajemo da bi se to i trebalo dogoditi do početka sezone. Inače, sama vrijednost izgradnje pretovarne stanice iznosi 9,3 milijuna kuna, od kojih je nemalih 7,2 milijuna osigurao Fond.
No, njenom izgradnjom radovi ne završavaju, jer u ovoj bi godini, i nakon što se dobiju građevinske dozvole trebali započeti radovi i na izgradnji reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, kao i rekonstrukcija prilazne ceste s raskrižjem. Obje investicije, također bi trebao sufinancirati Fond za zaštitu okoliša i energentsku učinkovitost.
Riješili procjedne vode
Upravo priča o pretovarnoj stanici započinje 2001. godine, kada se na novom sanitarnom odlagalištu Lokva Vidotto počinje odlagati otpad i na kojem je do danas pohranjeno oko 163 tisuće tona komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. Sama komunalno servisna zona Lokva Vidotto udaljena je od centra grada oko desetak kilometara i zaprema površinu od gotovo deset hektara. Sastoji se od tri sektora ( od kojih su do danas dva zatvorena i u fazi sanacije) dok se treće polje koristi od 2011. godine. Također, na sanitarnom je deponiju prije šest godina postavljen membranski pročistač otpadnih voda čime se uspjelo zaokružit sustav neškodljivog zbrinjavanja komunalnog otpada, a Rovinj pozicionirat kao predvodnika i prvog grada u zemlji koji je cjelovito riješio zbrinjavanje procjednih voda s deponija. I u ovoj investiciji vrijednoj 2,5 milijuna kuna sa četrdeset posto je sudjelovao državni Fond za zaštitu okoliša i energentsku učinkovitost, dok su preostali dio ravnomjerno podijelili Grad Rovinj i Komunalni servis. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)