Korištenjem novih aneksa stoljetne zgrade Gimnazije i školske sportske dvorane u Rovinju, koje će koristiti Srednja škola Zvane Črnje i Srednja talijanska škola, uvelike će porasti potrošnja električne energije za grijanje i klimatizaciju novih prostora. U SŠ Zvane Črnje, koja ima i status ekoškole, došli su na ideju da izgrade postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Konkretno, elektroinženjeri koji predaju na smjeru računarstva zamislili su da se na ravne krovove nadogradnje postave fotonaponski moduli koji će prikupljati sunčevu i pretvarati je u električnu energiju. U drugoj fazi za istu svrhu može se pokrivanjem upotrijebiti i novo parkiralište povrh škole. Budući da su upravna zgrada Elektroistre i trafostanica preko puta Gimnazije, zamisao je provediva jer bi se proizvedena struja mogla lako transportirati u mrežni sustav HEP-a.
Za sunčevu elektranu 64 tisuće eura
U hrvatskom školskom sustavu samo jedna škola, ona u Vrlici, koristi električnu energiju iz obnovljivih izvora zahvaljujući maloj vjetroelektrani. SŠ Zvane Črnje i susjedna Srednja talijanska škola bi tako, ako se prihvati ovaj projekt, bile prve u Hrvatskoj s postrojenjem koji će električnu energiju proizvoditi iz sunčeve. To bi bila ne samo korist i ušteda energije, već i mogućnost za usvajanje novih znanja. U školi stoga razmišljaju i o otvaranju novog smjera o korištenju obnovljivih izvora energije, koju će Hrvatska morati koristiti nakon ulaska u Europsku uniju.
Inicijativa SŠ Zvane Črnje ubrzo je dobila konkretne obrise jer se u nju uključila tvrtka Končar - Obnovljivi izvori. Zagrebačka tvrtka je i izradila stručnu studiju o fotonaponskoj elektrani škole, koja pokazuje opravdanost izgradnje postrojenja i priključaka na elektroenergetsku mrežu.
Na prostoru koji je na raspolaganju za postavljanje fotonaponske elektrane moguće je postići snagu od 30 kW, što daje godišnju proizvodnju od 42 MW energije. Studijom razrađenom u Končaru analizirani su sunčevi potencijal na lokaciji škole.
Studija je pokazala da površina za postavljanje fotonaponskih modula s 1.100 kvadrata ima i veći potencijal, ali je odabrana elektrana od 30 kW jer je prema tarifama HEP-a viša otkupna cijena energije za manje elektrane do te snage. Na ravne krovove bi se tako postavila 132 fotonaponska modula.
Za postavljanje elektrane bi trebalo utrošiti 64 tisuće eura, koliko danas stoje četiri prosječna automobila. Sunčevo zračenje na lokaciji utvrđeno je prema podacima NASA-e i Državnog meteorološkog zavoda, a u obzir je uzeta i sjena stare zgrade Gimnazije, koja je 11 metara viša od aneksa. Prema tim podacima dobiveno je ukupno godišnje zračenje od 1.440 kW po četvornom metru.
Otkupna cijena 2,5 kune po kWh
Prema sadašnjem tarifnom sustavu HEP-a, proizvedena električna energija otkupljivala bi se po 2,5 kuna po kWh. Prema ekonomsko-financijskoj analizi predviđeno je da bi investitor, dvije škole, odnosno njihov osnivač Istarska županija, trebali osigurati inicijalna sredstava, a preostalo bi se dobilo za ovu namjenu povoljnim kreditom na rok od deset godina, u kojem bi se elektrana amortizirala.
Prema izračunu u studiji, koja je uzela u obzir troškove ulaganja, kredita, amortizacije i održavanja, daleko manjeg nego za klasične elektrane, u 25 godina mogućeg trajanja elektrana bi ostvarila prihod od 194 tisuće eura, triput više od utrošenih sredstava, uz dodatnu ekološku vrijednost ulaganja, najznačajniju za korištenje obnovljivih izvora energije. Ulaganje bi se vratilo nakon nešto više od šest godina rada elektrane. (Napisao i snimio Aldo POKRAJAC)