Rosanda: Promoviramo jezicnu posebnost Istre

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Medunarodni dan materinjeg, jezika kojem je cilj poticanje ucenja i razvoja materinjeg jezika te njegovanje jezicne i kulturne raznolikosti, bio je tema konferencije za novinare Kluba mladih IDS-a. Predsjednik Vili Rosanda istaknuo je da IDS od osnutka potice sve posebnosti i bogatstva Istre kao regionalnog entiteta te djeluje u smjeru ocuvanja istarskog dijalekta.

- Promoviramo jezicno bogatstvo Istre kao kulturnu i civilizacijsku vrijednost, rekao je Rosanda te dodao da materinji jezik nije najsretniji naziv za ono što istrijanstvo znaci te da je prikladnije istrijanski jezik nazivati ambijentalnim, autenticnim jezikom koji je u Istri danas svakako hibrid, moderni jezik komunikacije sacinjen od preplitanja dviju dijalektalnih skupina, romanske i slavenske, u kojima dominira zapadnoistarska cakavica.

- Na našu sricu, istrijanski dialeti su živi i koriste se svakega dana u govoru i u domacoj literaturi. To je ono ca nam je ostalo od starih i bilo bi dobro da puštimo za one ki ce dojti i potlen nas. Za radi tega tribamo održavati naše dialete, kako romanske tako i slavenske, rekao je Rosanda, docaravajuci raznolikost istarskih dijalekata.

Istarska županija vec provodi projekte kojima je cilj popularizacija zavicajne povijesti, a dugorocno i zavicajne nastave i zavicajnosti, rekao je Rosanda te dodao da je potrebno osmisliti model formalnog obrazovanja u Istarskoj županiji gdje bi nastava trebala biti prožeta nacelom zavicajnosti.

Rosanda je podsjetio na Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima koju je Sabor izglasao 2008. godine. Dodao je da istrijanski regionalni govor predstavlja kulturno bogatstvo Istre upravo zbog svoje specificnosti te da ce raditi na tome da se službeno popiše.

Marin Zagric je potom, koristeci govor Labinštine, nabrojao pet istarskih dijalekata.

- Najinteresantnije je to da se uz ca u Istri koriste i kaj i ca. Jok utjecaj u povijesti imeli su Austrija i Venecija, a don danas Hrvotska. Toko da kad je moj pranono hodi va školu, vadi je Njemacki, moj nono je bi va talijanske škole i fakulteti, tako da moremo cut va mojen govore puno talijanizama, germanizama i kroatizama, rekao je Zagric.

Napomenuo je da bi bilo lijepo da se stari govori zapišu te da se pamte iako više nisu u upotrebi. Kao dobar primjer naveo je djelo novinara i književnika Marijana Milevoja "Gonan po naše". (N. SOFTIC)


Podijeli: Facebook Twiter