Komorni gudacki orkestar Akademije za glasbo Univerze v Ljubljani tijekom svojeg je dosadašnjeg desetogodišnjeg rada u više navrata, a posebice u vrijeme vodstva Cirila Škerjanca do 2008. godine, upozoravao na potencijal krojen zaslugama mentora ljubljanske akademije i generacija stabilnih gudaca koji se u toj ustanovi formiraju.
Cinili su to kvalitetnim promišljanjem razvoja komornog gudackog sastava u svakom smislu, ali i repertoara, koji je uz povijesnu literaturu originalno posvecenu komornom muziciranju redovito sadržavao i kompozicije domacih autora za isti ansambl.
Takve je odlike i smjernice njihovog djelovanja mogla primijetiti i pulska publika kojoj su se, danas pod vodstvom Janeza Podleseka, predstavili u Svecanoj dvorani Tone Peruška Sveucilišta Jurja Dobrile.
Ondje su stigli na poziv sveucilišnog Odjela za glazbu, a priredili su program u dva bloka u kojem im se kao solistica pridružila violinistica Lucija Krišelj - muzikalna i višestruko nagradivana studentica druge godine ljubljanske akademije iz klase prof. Primoža Novšaka.
Ona je uz svoje kolege izvela W. A. Mozartov "Koncert za violinu i orkestar, br. 5 u A- duru; KV 219 (Allegro aperto, Adagio, Rondeau. Tempo di Menuetto)" te "Haubeskru papruši za violinu i gudacki orkestar" Gašpera Koneca, studenta cetvrte godine kompozicije na istoj akademiji u klasi prof. Marka Mihevca.
Posljednji je naslov ovom prilikom predstavljen pred-premijerno, a doživio je zasluženo pravu malu svecanost i na neki nacin odredio karakter cijele koncertne veceri. Haubeskru papruši, kako nam pojašnjava autor u programskom letku, na romskom jeziku znaci jelovnik, a njegova je namjera bila kreirati kompoziciju koja u svojoj temeljnoj ideji prenosi stilske odrednice djela glazbene tradicije Roma.
Djelom repertoara bile su i "Simfonija u G- duru (Allegro, Andante, Allegro)" Amandusa Ivancica te "Simple Symphony, op. 4 (Boisterous Bouree, Playful Pizzicato, Sentimenal Sarabande, Frolicsome Finale)". Ispraceni su zasluženo burnim i dugim aplauzom. (Nuša HAUSER)