Postupci za deložaciju iz bespravno useljenih objekata koje je lani i predlani za nekretnine u svom vlasništvu ili suvlasništvu pokrenuo Grad Vodnjan ovih su dana ponovno aktualizirani. Naime, našoj redakciji obratio se Nešat Ademi koji živi u ruševnoj kuci bez struje i vode na Trgu Statuta i, buduci da je lani u rujnu dobio rješenje o ovrsi Opcinskog suda u Puli na koje se nije žalio, strahuje da bi mu do kraja mjeseca mogla uslijediti deložacija.
Živi, kako kaže, u jednoj sobi sa suprugom koja je trudna i šestoro djece, socijalni je slucaj i ne zna gdje ce otici ako ga isele iz stana. Nešat Ademi i Muhamed Hazreti, o cijem smo slucaju vec pisali, ogorceni su odlukama Grada, a Hazreti se žalio na rješenje o ovrsi pa je, nada se, time za neko vrijeme odgodio iseljenje.
On u Vodnjanu živi od 1978., a kucu u vlasništvu Grada u koju se uselio u potpunosti je uredio pa smatra da bi ga Grad trebao pustiti da u pedesetoj godini "u miru živi u mirovini", umjesto da njega i obitelj pretvara u socijalni slucaj.
- Politika Grada Vodnjana je takva da nas žele pojedinacno iseliti. U Gradu su nam rekli da ce u travnju rješavati naše probleme, da nas nece istjerati na ulicu, ali još cekamo sastanak s njima, kaže Hazreti.
Prema najnovijim podacima koje smo dobili iz Grada Vodnjana, od ukupno cetrnaest pokrenutih postupaka za deložaciju iz bespravno useljenih objekata, od kojih u 12 žive Romi, dosad je okoncano sedam postupaka, a preostalih sedam je još u tijeku i nisu pravomocno okoncani. Od tog su broja donesene cetiri pravomocne i ovršne presude, a tri postupka su okoncana povlacenjem tužbe.
Naime, u jednom postupku su tuženici dobrovoljno iselili iz prostora, jedan je pak na natjecaju kupio nekretninu iz tužbenog zahtjeva, dok je u jednom postupku povucena tužba i ujedno priznat protutužbeni zahtjev na utvrdenje prava vlasništva prvotuženika.
Zasad su, od cetiri pravomocne presude pokrenuta tri ovršna postupka, a u jednom je postupku tuženik iselio i prije pokretanja ovrhe na temelju pravomocne presude. Medu tri pokrenuta ovršna postupka do prisilnih iseljenja zasad nije došlo jer su pokrenute pred sam kraj prošle godine, a sud još obavlja formalnosti vezane za njih, navode u Gradu. Medutim, pojedini su stanari iselili dobrovoljno, a radi se o dvije nekretnine za koje su Gradu predani kljucevi.
Gradonacelnik Vodnjana Klaudio Vitasovic u više je navrata isticao da postupci za iseljenje nisu usmjereni protiv romske nacionalne manjine te da cilj Grada nije iseljavanje Roma iz Vodnjana, nego uvodenje reda i raspolaganje imovinom u gradskom vlasništvu, kao i da je mnogo tih objekata zbog derutnosti neuvjetno i potencijalno opasno po život.
Iako je Grad više puta o problemima Roma obavještavao nadležne institucije i s tom je temom održano više sastanaka, konkretnog rješenja, po svemu sudeci, još nema.
Problem zbrinjavanja Roma treba rješavati i na državnoj razini
S problematikom Roma koji su se uselili u objekte Grada Vodnjana upoznat je i predsjednik Udruge Roma Istre Veli Huseini koji je bio na nekoliko sastanaka s tom temom u Vodnjanu, a još jedan sastanak ocekuje ovog tjedna.
- Grad Vodnjan ocekuje da ce Vladin Ured za nacionalne manjine nešto pokrenuti, a oni pak cekaju da Grad i Istarska županija nešto poduzmu. Pitao sam za obitelj Ademi u Centru za socijalnu skrb, može li im se riješiti podstanarstvo ili da im se placaju životni troškovi, ali su mi rekli da je to u ingerenciji Grada Vodnjana pa vjerujem da ce se naci neko rješenje. Zasad imamo samo taj jedan slucaj moguceg iseljenja i najkriticniji je.
Drugi slucajevi su na sudu da se utvrdi vlasništvo nad nekretninama, a neke objekte obišao je sudski vještak koji je, primjerice, kod jedne obitelji utvrdio ulaganje od 20 tisuca eura, rekao je Huseini. Ovaj problem s Romima u Vodnjanu, dodao je, postoji vec 20 do 25 godina pa ga trebaju zajedno sagledati Istarska županija i Ured za nacionalne manjine u skladu s programom Desetljeca za Rome.
- Ovaj problem je za Grad Vodnjan prevelik teret koji ne može sam rješavati. Europa je procijenila da su Romi najranjivija nacionalna manjina pa je zato i pokrenut medunarodni program Desetljece za ukljucivanje Roma 2005. - 2015., u koje se i Hrvatska ukljucila.
Primjerice, Medimurska županija u svoj program zbrinjavanja Roma ukljucila je Vladin ured za nacionalne manjine i više ministarstava te su preko EU fondova riješili stambeno pitanje mnogih Roma, kao i infrastrukturu. Država je darovala neka zemljišta pa su se gradile kuce, a takav bi se postupak mogao provesti i u Vodnjanu, zakljucio je.