Deložacije iz nekretnina u kojima žive već desetljećima najveći su problemi Roma na istarskom području. Konkretno, riječ je o problemu koji se u Vodnjanu vuče već 20-ak godina, a rezultirao je time da su posljednjih godina iz stanova u gradskom vlasništvu temeljem sudskih odluka deložirane četiri obitelji, kaže Ibrahim Punušković, predsjednik Centra kulture Roma Istre i Istarske županije s kojim smo razgovarali u povodu današnjeg Svjetskog dana Roma.
Izvijestio nas je da je jedna obitelj iseljena 17. ožujka, a primopredaja nekretnine, odnosno predaja ključa Gradu Vodnjanu protekla je mirno. Poznato je da je Punušković, s predstavnicima Vodnjana, zazivao sastanak s Vladom da bi se neke državne nekretnine, koje se ne koriste, dodijelile Gradu da bi se u njih smjestile romske obitelji koje su morale napustiti svoje domove. No, do sada nema rezultata.
Prema popisu stanovništva iz 2011., na Poluotoku živi 858 Roma od gotovo 17 tisuća koliko ih se Romima deklariralo u Hrvatskoj. U Istri ih je najviše u Puli (443) i u Vodnjanu (299).
Danas, 43 godine od prvog Svjetskog kongresa Roma u Londonu, kada su usvojene deklaracije o romskoj zastavi i službenoj himni, o službenom romskom jeziku i nazivu "Rom", pripadnici se te manjine u Istri susreću i s problemom državljanstva. Naime, kako nam Punušković otkriva, na Poluotoku je između 200 i 250 osoba romske nacionalnosti koji ne mogu dobiti domovnicu, a razlog je što su prije 20-ak godina doselili s područja Kosova, od kuda je nemoguće dobiti dokumente.
Romi se standardno suočavaju s problemom nezaposlenosti. Nije to izuzetak ni u Istri, mada Punušković navodi da, za razliku od nekih drugi područja u Hrvatskoj, mnogi Romi u Istri i rade. S obzirom na opću stopu nezaposlenosti, i to se može smatrati dobrim pokazateljem integracije Roma u društvo. (Z. STRAHINJA)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU