Pišeš ono što živiš. Ne možeš se u životu kloniti rizika, a onda pisati o junacima koji ulaze u rizike, kazao je nagrađivani beogradski pisac Dragan Velikić koji je sinoć u Puli, gradu u kojem je odrastao i koji mu je često nadahnuće i mjesto radnje njegovih djela (prvijenac 'Via Pula', 'Danteov trg', 'Islednik'), promovirao hrvatsko izdanje romana "Severni zid". Taj je roman prvotno objavljen u Srbiji 1995. godine, a sada ga izdaje, kao i prethodna hrvatska izdanja, zagrebačka Mendarmedia, pod uredničkom i izdavačkom paskom Branka Čegeca.
- "Severni zid" je dvostruka priča. Emigranti James Joyce i Nora na početku 20. stoljeća i par zubara u Beču krajem 20. stoljeća, koji ponavlja emigrantsku sudbinu, a postoji jedan lik u romanu koji povezuje te dvije priče. To je otprilike kostur romana, koji se bavi Joyceom u Puli i u Trstu. Joyce mene zanima kao anonimus koji stiže iz Dublina na 'kraj', u luku Austro-Ugarske. On je izvadio zub i popravio zube u pulskoj Mornaričkoj bolnici, kazao je Velikić, pročitavši za promocije par fragmenata iz romana.
- To je knjiga o migracijama. I sada špartaju po Europi milijun ljudi i to se ne može zaustaviti, nastavio je autor.
Komentirajući to što je Joyce negativno opisao Pulu ('Sibir' i 'točka na karti na putu prema Turskoj'), Velikić je o Joyceovom pulskom iskustvu, višemjesečnom životu i predavanju engleskog jezika u školi Berlitz krajem 1904. i početkom 1905. kazao: "Pula je čudesna, što bi Ziro rekao: 'To je punk!' Mogu zamisliti što je Joyceu bilo bezveze u Puli, ali jak je utjecaj tog grada, pa tako u devetom poglavlju "Uliksa" Leopold Bloom prati djevojku na poljani za koju, kad ona ustane, ustanovi da je hroma, što ga strašno zaboli. A to je Joyce doživio u Puli, kazao je autor. "Svaki je čovjek adresa koja se kreće, a moj nov roman zvat će se 'Adresa'", zaključio je Dragan Velikić. (Z. ANGELESKI)