Rojc dobiva zeleni krov i "artist hostel"

Simulacija budućeg uređenja krova Rojca (D. ŠTIFANIĆ)
Simulacija budućeg uređenja krova Rojca (D. ŠTIFANIĆ)

U Društvenom centru Rojca jučer je završena dvodnevna međunarodna konferencija Open Spaces for Sharing and Imagination na kojoj je 20 izlagača iz deset europskih gradova razgovaralo o mogućnostima upotrebe napuštenih zgrada te predstavilo primjere dobre prakse iz mnogih europskih gradova.

Konkretni primjeri iz cijele Europe

U srijedu se govorilo o kreativnim načinima korištenja napuštenih zgrada, dok se jučer tematizirao odnos društveno kulturnih centara i zajednice. U ispunjenom Dnevnom boravku Rojca mogli su se tako čuti primjeri pretvaranja napuštenih zgrada u centre moderne tehnologije, galerije, kulturne centre, privremeno prenamjenjene prostore uz male intervencije, koje su iznijeli Fred Garnett, konzultant i suradnik Sveučilišta u Londonu i Christiaan Weiler, arhitekt i suradnik Darwin centra iz Bordeauxa, te Paul Chapman, iz londonskog Borough of Lewisham.

Poveznicu Rojca i Grada Pule prezentirali su Jasmina Nina Kamber, gradska pročelnica za kulturu, i Marko Baus, član tima koji je izrađivao dokumentaciju za pulsku kandidaturu za europsku prijestolnicu kulture 2020.

- Nakon što su nam se zatvorila jedna vrata (EU prijestolnica kulture) otvorila su nam se druga u vidu urbanog područja Pule, kroz koji namjeravamo povući sredstva za ostvarenje nekoliko projekata. Od toga se tri projekta tiču Rojca. Kako se ove godine namjerava renovirati jedna trećina krova Rojca, ostatak krova bi se pretvorio u zeleni krov, novu javnu površinu, rekla je Kamber.

Uz zeleni krov, u Rojcu se namjerava, kroz radionice i konferencije, osmisliti uređenje unutarnjeg dvorišta da bi se prostor iskoristio za održavanje programa i galerije na otvorenom, a dio trenutno nekorištenog dijela Rojca pretvorio bi se u hostel kojem bi gravitirali umjetnici kreativne industrije.

Muzej jezika i komunikacije

Inače, za sredstva osigurana za pulsko urbano područje namjerava se, kroz natječaj za malo i srednje poduzetništvo, potom pretvaranje baštine u svrhu turizma, te stavljanje u funkciju bivših vojnih nekretnina, stvoriti produkcijski centri koji bi generirali nova radna mjesta i razvoj. Prvi bi bio u uljanikovoj hali gdje bi se spojili, naoko nespojivi, inženjeri iz proizvodnje i umjetnici, koji bi stvarali inovacije. Drugi bi bio filmski i audiovizualni centar, spojen na Pulski filmski festival, kako bi se educirao što veći broj kreativaca koji bi nudili usluge i kulturnu proizvodnju u Istri kao filmskoj destinaciji. Treći centar bio bi produkcijski za suvremenu multimedijalnu umjetnost. Kako je istaknuo Baus, otvaranje tih centara otvorilo bi prostor za rad mladih, ali i već postojećih profesionalaca.

- Pritom bi se otvorili novi kulturni proizvodi, poput muzeja jezika i komunikacije gdje bi se pozornost posvetila dijalektima iz cijele Europe, prezentirala arhiva zvukova koju nam je na raspolaganje stavila NASA, razni kodovi i računalna obrada jezika, ali i otvorila galerija za slijepe osobe, pojasnio je Baus, koji ističe da bi treći klaster bio u cijelosti posvećen civilnom društvu, odnosno Rojc bi se pretvorio u Centar društvenih inovacija. (G. ROJNIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter