Rohatinski: Bez reformi nema izlaska iz krize

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Na 21. konferenciji Zagrebacke burze, koja je u rovinjskom hotelu Eden okupila 250 financijskih strucnjaka iz Hrvatske i inozemstva, dodijeljene su nagrade najboljim investicijskim društvima za 2010. godinu.

Zagrebacka burza je tako nagradu za investicijsko društvo koje je na tržištu kapitala imalo najveci ukupni promet po dionicama i obveznicama dodijelila InterCapitalu. U trgovanju dionicama prva je Erste banka, ispred Zagrebacke banke i ponovno InterCapitala, vodeceg nezavisnog investicijskog društva u Hrvatskoj.

Poslovni dnevnik podijelio je nagrade tvrtkama s najboljim odnosima s ulagateljima. Prema anketi provedenoj medu burzovnim brokerima i analiticarima, menadžerima i specijaliziranim novinarima, u ovoj je kategoriji najbolja tvrtka Ericsson Nikola Tesla, a slijede Hrvatske telekomunikacije i Atlantic grupa.



Konferencija je tradicionalno pocela izlaganjem guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog o gospodarskom stanju nacije. Prema njegovoj analizi, iduca se godina u Hrvatskoj nece mnogo razlikovati od tekuce.

Svoju je prognozu utemeljio na stagnaciji eurozone, koja nece doprinijeti rastu izvoza, posebno u Italiju i Njemacku, naše najvece vanjskotrgovinske partnere. Uz to, rekao je da ce se teško ponoviti meteorološki i drugi uvjeti kakvi su bili u ovogodišnjoj turistickoj sezoni.

Daljnja štednja, nužan konsenzus

Rohatinski je podsjetio da se na prošloj konferenciji Zagrebacke burze širio umjereni optimizam, ali su se u meduvremenu uvjeti na vanjskim tržištima pogoršali. Manevarski prostor za monetarnu politiku je ogranicen pa Rohatinski ne iskljucuje pojavu nove recesije.

Europske banke izložene su rizicima pa ce ogranicavati plasmane, a u najgoroj soluciji moguce je i povlacenje njihovih sredstava iz Hrvatske, iako Rohatinski ne vjeruje da ce doci do takvih drasticnih poteza. Po svemu, izostat ce vanjska lokomotiva rasta pa Rohatinski, mjesec i pol do izbora, preporucuje daljnju racionalizaciju, smanjenje rashoda javnih financija i duga, o cemu valja postici konsenzus.



- Ako ne krenemo u prave reforme, predstoji nam pad kreditnog rejtinga, što ce se negativno odraziti na cjelokupnu ekonomiju. O tome imamo niz oficijelnih i manje oficijelnih upozorenja. Bitno je da iduce godine ostvarimo pretpostavke za izlaz iz krize, u cemu kasnimo. Daljnje kašnjenje moglo bi imati teške posljedice, porucio je Rohatinski, koji je detaljno analizirao ovogodišnju gospodarsku sliku.

Po njegovu mišljenju, 2011. je ipak afirmativna godina jer je pad BDP-a zaustavljen i mogao bi do kraja godine ostvariti rast za 0,5 posto. Zaustavljen je i porast inozemnog duga, a još uvijek imamo povjerenje vanjskih investitora.

Ekonomija, medutim, ne raste, vec se prilagodava, što povecava fiskalni deficit. Zbog rasta kamata rashodi nam rastu brže od prihoda pa je javni dug dosegao 51 posto bruto nacionalnog dohotka. Zbog pada investicija i osobne potrošnje agregatna potražnja je u 2011. smanjena za jedan posto. Posljedica takvih kretanja je pad izvoza i uvoza te veca potražnja za domacim proizvodima, što je doprinijelo skromnom gospodarskom rastu i smanjenju platnog deficita s 500 na 200 milijuna eura.



U 2012. rast za tek 0,7 posto

Zbog ukidanja kriznog poreza place su u realnom sektoru porasle, ali je zbog manje zaposlenih kupovna moc na razini 2003. godine. Zbog toga u 2012. guverner Rohatinski ocekuje tek nešto veci rast bruto društvenog proizvoda od 0,7 posto.

Slicna su se razmišljanja cula na prvom panelu konferencije o buducnosti burze i njezinoj ulozi u ekonomskoj perspektivi nakon krize. Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantic, koji je vodio ovaj panel, istaknuo je da visoka javna potrošnja onemogucava oporavak i rast gospodarstva, na što nas upozorava i Svjetska banka.

Uz mali rast gospodarstva vece su otplate vanjskog duga i teže mogucnosti financiranja iz medunarodnih izvora pa se ne ocekuju brzi oporavak i promjena sadašnjih negativnih trendova. I Šantic je zakljucio da je nužno rezanje troškova, a ako to ne ucinimo sami, na to ce nas prisiliti strani kreditori.


Podijeli: Facebook Twiter