"Od pamtivijeka su ljudi prikovanost na zemlji i nemogućnost oslobađanja od lanaca sile teže smatrali izričajem zemaljske slabosti i neadekvatnosti. Nije stoga bezrazložno što je koncept transcendentalnosti uvijek bio asociran s idejom bestežinskog, moći slobodnog podizanja u nebesa. Većina ljudi čak i danas prihvaćaju poput dogme primisao da je zaista nezamislivo da će zemaljska bića ikad pobjeći sa Zemlje. No je li to stajalište zaista opravdano?"
Pita se Herman Potočnik Noordung, pionir astronautike rođen u Puli na današnji dan 1892. godine u uvodu knjige "Problem vožnje svemirom" i podsjeća čitatelje da je samo prije nekoliko godina bilo onih koji su tvrdili da se nećemo moći kretati zrakom poput ptica. Zašto, pita se ponovno Noordung, sada, nakon što smo nebo osvojili s avionima netko i dalje sumnja u našu mogućnost putovanja svemirom. Ono što je nekada bila samo potka u romanima znanstvene fantastike sada se, piše Noordung, proučava na matematičkom, fizičkom i tehničkom planu, a problem putovanja svemirom izgleda sasvim rješiv.
Za vizionara i pionira čovjekovog prodora u svemir, Hermana Potočnika Noordunga mnogi njegovi suvremeni sugrađani nisu nikada čuli, a tu je povijesnu nepravdu u više navrata pokušao ispraviti Dragan Živadinov, slovenski umjetnik i kazališni redatelj, jedan od začetnika NSK-a (Neue Slovenische Kunsta) i najbolji poznavatelj Noordungovog života i rada.
Platforma s koje je Živadinov lansirao Noordunga u pulsku orbitu bio je 15. Sajam knjige u Istri 2009. godine. Tada je Živadinov izveo informans (ili informativni performans) o Hermanu Potočniku Noordungu, povodom dvije važne obljetnice: 140. godišnjice Zvjezdarnice u Puli i 80 godina od Noordungove smrti. Nastavak te priče odigrao se na ovogodišnjem sajmu u sklopu kojeg je potpisano pismo namjere između KSEVT-a, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre te Klovićevih dvora koje će kulminirati naredne godine izložbom o Noordungu i postavljanjem spomen ploče u Puli.
Živadinov bi o Noordungu mogao govoriti satima i to s jednakim entuzijazmom, a sama činjenica do o njemu govori u Puli na njega djeluje kao moćni tonik.
- Prije 120 godina u Puli se rodio Herman Potočnik Noordung - pionir svemirskih letova, odnosno pionir svemirske nauke. Jedan od pet najvećih velikana koji su konstituirali svemirsku znanost rođen je u gradu Puli i da mogu najradije bih to išao vikati po cijelom gradu. Do danas u gradu nema niti jednog obilježja da se taj veliki inženjer rodio tu. On je doduše tu živio samo dvije godine, naime, njegov otac Jožef Potočnik pokopan je na Stoji na Mornaričkom groblju. Njegov grob i dalje postoji i očuvan je, a da je Herman i danas živ na njegovoj bi osobnoj iskaznici pisalo "Mjesto rođenja: Pula", naglašava Živadinov.
On pojašnjava da nije potrebno puno da bi se Potočnikovo pulsko porijeklo na adekvatan način obilježilo. Za pulski dio priče o valorizaciji lika i djela pobrinut će se Povijesni i pomorski muzej Istre, njegov ravnatelj Gracijano Kešac pojašnjava koja će biti njihova uloga.
- U suradnji s KSEVT-om i galerijom Klovićevi dvori napravit ćemo jednu edukativnu izložbu u kojoj ćemo predstaviti kontekst u kojem se Herman Potočnik Noordung rodio. Dakle Pulu i njen tadašnji tehnološki razvoj. Naime, o samom Hermanu Potočniku nemamo materijalnih eksponata - sve što možemo pronaći je grob njegovog oca dr. Jože Potočnika. Zanimljivo je primijetiti da je njegov grob ovdje u Puli očuvan, dok je grob njegovog sina Hermana na bečkom groblju prekopan jer nije plaćena najamnina, kaže Kešac. Grobna ploča na kojem je ime dr. Potočnika je sačuvana no sam je natpis u potpunosti je izblijedio pa ga je teško pročitati bez dodira prstom.
Što se same rodne kuće Hermana Potočnika Noordunga tiče, Kešac kaže da ju unatoč napisima u jednim dnevnim novinama ipak nije moguće točno locirati. Može se jedino pretpostaviti da je živio negdje na području Sv. Polikarpa, no napominje Kešac da se on kao povjesničar bez materijalnih dokaza ne bi upuštao niti u te okvirne pretpostavke. Pulska bi izložba posvećena Noordungu trebala, dakle predstaviti Pulu i njen tehnološki razvitak te način na koji je ona utjecala na znanstveni razvoj mladog Hermana.
Svjetski priznat, svjetski poznat i važan čovjek kao što je Herman Potočnik Noordung u svom je rodnom gradu još uvijek neidentificirano tijelo. Didaktičkom izložbom i postavljanjem spomen ploče mogla bi se započeti priča u kojoj će, napokon, i s punim pravom i Pula biti jedna od prvih stanica s koje se čovjek vinuo u nebesa… (Napisao Boris VINCEK)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U DANAŠNJEM PRILOGU ZOOM