Tehnicki direktor Marco Boi u intervjuu za Glas Istre govori o problemima s kojima se suocava danska tvornica Rockwool Adriatic u Picnu. Prenosimo dijelove tog intervjua:
- Na ciji je poziv Rockwool
Adriatic stigao u Istru? - Kada smo tražili mjesto za izgradnju tvornice
zanimala nas je prihvatljiva makrolokacija. Na samom pocetku razmatrali smo
nekoliko lokacija, izmedu ostalog i u Sloveniji. No, uskoro je iz Hrvatske
stigao prijedlog lokacije u Picnu, gdje se danas i nalazimo. U to smo vrijeme
imali snažnu i cvrstu potporu sa svih politickih razina, od lokalne i regionalne
vlasti te Istarske razvojne agencije do hrvatske Vlade i ministra gospodarstva.
Konkretno, upravo su te politicke razine bile itekako zainteresirane za naš
dolazak.
- Možete li nam otkriti imena i prezimena osoba s kojima ste
razgovarali vezano uz dolazak tvornice u Istru? - Naravno, jer cijeli je
postupak bio transparentan. To su prije svega bili dogovori s ministrom
gospodarstva Brankom Vukelicem i predstavnicima državne Agencije za promicanje
izvoza i ulaganja. Razgovarali smo i s predstavnicima lokalne i regionalne
vlasti, tadašnjim nacelnikom Opcine Pican Brankom Ružicem. Naravno, veliku ulogu
je imao i istarski župan Ivan Jakovcic. Aktivno je sudjelovao tadašnji direktor
Istarske razvojne agencije (IDA) Boris Miletic, kojeg je kasnije zamijenio Darko
Lorencin. Svi su bili podjednako zainteresirani za mogucnost našeg investiranja
u Hrvatskoj i svi su pokazivali dobru volju vezano uz Rockwoolov dolazak u
Istru.
-
Kako komentirate ociti obrat situacije, osobito kad je rijec o lokalnoj vlasti i
današnjem stavu Županije o tvornici? - Teško mi je to shvatiti. Mi se i
dalje držimo i držat cemo se slova zakona i dogovora koji smo sklopili prije
zapocinjanja investicije. Potpuno mi je nerazumljiv županov današnji stav.
Naravno, svatko je odgovoran za svoje stavove. Poštujemo sve norme i propise i
cijelo smo vrijeme pod velikom kontrolom nadležnih ministarstava. Inspekcijski
nalazi nebrojeno su puta pokazali da tvornica radi u skladu sa svim propisima.
Po meni, to tako treba i funkcionirati. Ako se nešto dogovoriš i obvežeš da ceš
poštivati zakone zemlje u koju dolaziš, tada ocekuješ da dogovor poštuje i druga
strana. Mi smo pokazali da dogovor poštujemo.
- Jeste
li požalili što ste došli u Istru i što tvornicu niste izgradili u
Sloveniji? - Ne, nikada. S optimizmom gledamo u daljnju buducnost.
Trebamo gledati naprijed, biti pozitivni i pokušati riješiti probleme i
situaciju u kojoj se nalazimo. Radimo na tome da se situacija što prije
normalizira.
- Neki osporavaju podatke do kojih se dolazi putem tih mjernih
stanica. Jesu li oni relevantni i što pokazuju? - Podatke prikupljaju i
analiziraju dvije ovlaštene ustanove. To su županijski Zavod za javno zdravstvo
i Institut za medicinska istraživanja iz Zagreba. Mjerenja i sve vrijednosti
jasan su dokaz da je zrak prve kvalitete. Upravo ti rezultati najbolje govore da
tvornica ne zagaduje okoliš. Mjerenja se obavljaju po svjetski priznatim
normama. Stoga je apsurdno tvrditi da nisu mjerodavna, jer u tom slucaju nijedno
mjerenje u svijetu nije mjerodavno.
- Tužili ste
predsjednika Zelene stranke-zelene alternative Josipa Antona Rupnika zbog
klevete i prije nekog vremena dobili taj sudski spor. Jeste li i u drugim
zemljama pokretali slicne postupke? - Ne. Koliko znam, to je bilo prvi
put da je tvornica pokrenula tužbu. U mnogim zemljama dobro suradujemo s
ekološkim udrugama i pokretima jer smo na istoj strani u mnogim stvarima. Unatoc
brojnim pokušajima i inzistiranju da razgovaramo s gospodinom Rupnikom, on
jednostavno nije prihvacao poziv da posjeti tvornicu niti je želio
razgovarati...Odšteta koju smo tražili bila je
simbolicna, a iduci put, ako do toga dode, tražit cemo realnu odštetu, jer svi
moraju odgovarati i snositi posljedice za izgovorene laži.
- Gdje
završava otpad iz tvornice? - Što se tice otpada, dostigli
smo san mnogih drugih industrija. Naime, mi zapravo nemamo otpad u proizvodnji.
Primjerice, kamena vuna koja ne zadovoljava prvu kvalitetu usitnjava se. Potom
se koristi za izradu briketa u Istarskoj ciglani Cerovlje, koje onda ponovno
koristimo u proizvodnom procesu. Isto tako, šljaka iz naše kupolne peci može
se koristiti kao sloj prilikom izrade cesta. U slucaju da imamo kemikalije koje
trebamo zbrinuti, imamo dogovor s ovlaštenim tvrtkama koje s takvim otpadom
postupaju kako zakon nalaže.
- Lani je
Rockwool Danska u Rockwool Adriatic uložio 168 milijuna kuna. Možete li navesti
u što ste uložili ili iskoristili ta sredstva? - Poznato nam je da je
naša dokapitalizacija bila najveca u Istri prošle godine. Rockwool je tvrtka
koja uvijek iznova ulaže u svoje tvornice, a planiramo to ciniti i ubuduce. To
je jedan od razloga zašto gospodarstvo Istre i Hrvatske profitira od našeg rada
i zato smo mi bitan igrac.
- Znaci li to da Rockwool ostaje u Istri?
- Bez sumnje, ne namjeravamo otici. Svaki dan dokazujemo da su u krivu svi
oni koji putem dramaticne propagande i bez ikakvih dokaza govore da zagadujemo
okoliš. Nitko nikada nije predocio niti jedan dokaz tomu.
- Istarska županija nedavno je prikupila brojne podatke i
analize o utjecaju tvornice na zdravlje i okoliš. Što su ti podaci
pokazali? - Svi podaci idu u našu korist pa se nadam da oni nece ostati u
necijoj ladici i da ce uskoro biti prezentirani javnosti. Zapravo, jako sam
iznenaden što još nisu predstavljeni, s obzirom da su prikupljeni prije nekoliko
mjeseci.