Projekt "Dolcevita" kojim Grad Pula u suradnji s pulskim TZ-om zajedno sa suvlasnicima sufinancira obnovu procelja i krovišta gradevina u starogradskoj jezgri, bio je tema konferencije za novinare koju je održao Bruno Nefat, vijecnik Nezavisne liste Plinija Cuccurina u Gradskom vijecu.
Podsjetio je da je projekt pompozno najavljen koncem rujna 2009. godine, no da dosad nijedno procelje nije obnovljeno stoga je ocigledno da nešto u projektu "ne štima", tim više jer oko 4,5 milijuna kuna prikupljenih od spomenicke rente leži neutrošeno.
- Ozbiljni problemi neuredenosti i nefunkcionalnosti povijesne cjeline iskorišten je za medijsku promociju. No, balon je prazan, rekao je Nefat, isticuci da su samo dvije gradevine (Kapitolinski trg 1 i Forum 11) postigle kakav takav dogovor, no i dalje nema realizacije.
Kako stvari stoje, prognozirao je Nefat, do pocetka ljeta se nitko ne mora nadati da ce poceti obnova procelja jer nije raspisan ni natjecaj. Bez obzira što je namjera dobra, nastavio je, izmjenama i dopunama odluke o sufinanciranju Grad je shvatio da je ušao u slijepu ulicu.
No, naglasio je, i prema novim odlukama postoje elementi koji projekt mogu odvesti u krivom smjeru. Naime, veli Nefat, novom odlukom riješeno je da Grad Pula u uredenju fasada i zamjeni stolarije sudjeluje u 100-postotnom iznosu, ali samo na zgradama u njihovom vlasništvu.
Smatra da se može bolje, navodeci primjer Bala gdje u nepune dvije godine ima 55 korisnika kredita i obnovljenih procelja. Nefat stoga predlaže da Grad za svaku zgradu koja bi ušla u projekt, osigura kredit do najviše 200 tisuca kuna u trajanju od 10 godina te da sufinancira cijeli iznos kamata.
Na taj nacin bi se novac gradana ulagao u same gradane, rekao je Nefat, a gradani i upravitelji bi sami odredivali tko i kada bi im obavljao posao.
Takoder, predložio je i osnivanje zasebnog fonda za obnovu povijesne cjeline, sa zasebnim racunom i izvorima prihoda koji nastaju na podrucju povijesne cjeline - komunalnom naknadom i doprinosom, spomenicke rente, korištenje javnih površina, zakup poslovnih prostora i tako dalje.
- Time bi se godišnje akumulirala znacajna sredstva, od 10 do 12 milijuna kuna što je puno više nego li se prosjecno utroši na podrucju te cjeline, rekao je Nefat, istaknuvši da taj model funkcionira, kako u Europi, tako i u našem susjedstvu. (N. SOFTIC)