Na tematskoj sjednici Gradskog vijeca Pule vijecnicima su prezentirani radovi pristigli na natjecaj za idejno urbanisticko rješenje uredenja rive. Podsjetimo da je izmedu 13 pristiglih radova uglednih arhitekata i biroa ocjenjivacki sud najboljim ocijenio onaj projektantskog tima zagrebackog arhitektonskog studija BF (Zoran Boševski, Boris Fiolic, Marko Vitkovic, Ana Mikelic i Janko Velnic). Uz novcanu nagradu od 125 tisuca kuna autori ce od Grada Pule dobiti i narudžbu za izradu izvedbene tehnicke dokumentacije. Drugonagradeni rad je onaj studija 3LHD, kojem je pripalo 75 tisuca kuna, a trecenagradeni De Arhitekton dobit ce 50 tisuca.
Riva godinama nije u službi gradana
Natjecaj i idejna rješenja vijecnicima su prezentirali Giordano Škuflic, procelnik Upravnog odjela za prostorno uredenje, te arhitekt Davor Matticchio, jedan od clanova ocjenjivackog suda. Uredenje rive podijeljeno je u cetiri zone: šetnicu, putnicku luku, zonu novih doživljaja te spajanje Foruma i obale. Zbog šetnice bi obala bila proširena nasipavanjem, ostao bi industrijski kolosijek prema brodogradilištu, koji bi se iskoristio za uvodenje turistickog tramvaja, a parkiranje bi se riješilo garažnim kucama. Tu su i pomorski putnicki terminal, platforme s razlicitim sadržajima, od zabave do izložbenog paviljona, novi dio grada na prostoru od hotela Riviera do Brionke, dok bi zelene površine parkova spajale prostor od Arene do austrougarskih vrtova i krovne plohe željeznicke stanice, gdje bi bila smještena i garaža.
- Riva godinama nije bila u službi gradana. Cilj ovog natjecaja bio je promišljanje širenja grada prema moru. Projekt ne donosi samo rješenje izgradnje, vec promišljanje o mediteranskoj rivi i gradskom prostoru uz more koji podrazumijeva ocuvanje povijesnih vrijednosti te predstavlja osnovu za daljnji razvoj grada, rekao je Matticchio.
Pojasnio je da su prvonagradenim radom stvoreni preduvjeti za daljnji razvoj, jer su potencijali sjevernog dijela zaljeva preveliki da bi se za njega izradio konacni prijedlog te je taj prostor ostavljen za buduce promišljanje generacijama koje dolaze.
Projekt uredenja rive naišao je na konsenzus vijecnika. Iako se mišljenja u detaljima razlikuju te postoji bojazan vezana uz financiranje projekta, svi vijecnici koji su sudjelovali u raspravi pohvalili su pokretanje projekta kojim bi se uredila riva i obogatili gradski sadržaji.
- Napokon je ucinjen prvi korak, dana je okosnica za promišljanje. Projekt nove rive ce se ostvarivati kroz niz generacija jer je to dugorocna vizija. Trenutno financijskih mogucnosti za potpunu realizaciju nema, ali ovo je konkretna vizija i mnoga su pristigla rješenja izvediva, naravno, ovisno o trenutku kada se budu izvodila, rekao je Marko Martincic, predsjednik Kluba vijecnika vladajuce koalicije IDS-SDP.
- Jedino što mi smeta je dopuštanje kruzerima pristajanje uz rivu. Trebali bi ih premjestiti na sjevernu stranu zaljeva, napomenuo je Martincic.
Racuna se i na EU fondove
S time se složila i nezavisna vijecnica Loredana Štok, koja je, ipak, skepticna glede financijskih mogucnosti za realizaciju projekta. Istaknula je da joj se najviše svida rad pulskog Urbisa, koji uopce nije spomenut u prezentaciji radova. Po njenom mišljenju, pontoni iz prvonagradenog rješenja nisu dobro rješenje za Pulu kao mediteranski grad.
O kruzerima slicno mišljenje ima i Radovan Cvek (HSU), koji je predložio da se oni smjeste na lukobranu, koji prvo treba sanirati. Takoder, vecina vijecnika istaknula je da bi, kao znacajan faktor u uredenju rive, trebalo nakon izgradnje obalnog kolektora ocistiti zaljev od fekalnog mulja.
Valter Boljuncic (IDS), koji je bio clan ocjenjivackog suda natjecaja, pojasnio je da putnicki terminal, koji je pomaknut nešto sjevernije od Rijeckog gata, nije namijenjen kruzerima, vec manjim putnickim brodovima. Usto je istaknuo da je odabrano rješenje medu najjeftinijima za realizaciju.
- Ovdje je rijec o povratku Pule moru, rekao je gradonacelnik Boris Miletic. - Naravno, najcešca su pitanja vezana uz realizaciju, kada i cime. No, važno je odraditi proceduru implementacije rješenja u prostornoplansku dokumentaciju. Gradski proracun može podnijeti dio investicije, no racunamo i na sredstva iz strukturnih fondova EU-a, a za to treba imati spremnu dokumentaciju projekta. Krenuli smo na vrijeme i do 2013. godine osigurat cemo minimum prostornoplanske dokumentacije da bismo mogli racunati na sredstva iz EU fondova. U odredenim fazama projekta moci ce se racunati i na investitore putem javno-privatnog partnerstva, a najvažnije je da smo rezervirali prostor. Pula ima odlicnu perspektivu, taj je prostor ogroman resurs i želimo samo osigurati održivi razvoj na tom podrucju, jer naš tritisucljetni grad nije poceo s nama niti ce s nama završiti, zakljucio je gradonacelnik. (Goran ROJNIC, snimio Dejan ŠTIFANIC)