Aktualna kapitalna investicija izgradnje kolektora na pulskoj rivi, kao i prošlogodišnje proglašenje prvonagrađenog idejno-urbanističkog rješenja nove rive razlozi su što je tema 38. Susreta na dragom kamenu, održanih danas u prostorijama pulskog MMC- Luka, multidisciplinarno promišljanje i planiranje Pule, pod nazivom "Grad i kako ga narisati".
Dr. Attilio Krizmanić, pulski arhitekt i urbanist, izložio je nekoliko vrlo kritičkih bilješki, primjerice o paljenju gradskih, mornaričkih i povijesnih arhiva nakon 2. svjetskog rata, kako bi povijest počela s onim koji su je palili. Pula je jedini veći grad u Hrvatskoj koji nema državni arhiv, kazao je Krizmanić. Graditeljskim zločinom smatra poslijeratno rušenje - u bombardiranju - oštećenog ali i neoštećenog najvitalnijeg dijela Pule, njenog "trbuha", u potezu niz ulicu Sergijevaca do Foruma te izgradnju parkova bez glave i repa.
Članica Pulske grupe, arhitektica Helena Sterpin predstavila je alternativni pogled ove grupe na pulski zaljev uobličen u projektu "TransRiva". Gradovi počinju sličiti jedni drugima; to je homogenizacija zbog opredjeljenja zabavi i turizmu kao mononamjeni, dok korištenje obale mora biti višenamjensko, a ne isključivo iz perspektive dokolice, kazala je ona. Riva ne smije biti samo prostor šetnje, a sjeverni dio zaljeva prema Pulskoj grupi treba biti proizvodni, okrenut ribarima, obrtnicima, sportašima. Urbanist Nenad Novković , koji radi u Urbisu 72, naglasio je da se "nikako ne smije dozvoliti daljnje građenje trgovačkih centara izvan danas određenih okvira, a osobito štititi novu vanjsku obilaznicu od bilo kakvih gradnji". Također, automobilskoj ovisnosti (nastaloj ranih 80-ih kada Puljani kreditima naveliko grade individualne kuće po rubovima Pule, od Valbandona do Vinkurana i Verude Porat) i življenju u tom "rubnom gradu" treba jedino suprotstaviti građenje grada po mjeri čovjeka-pješaka.
Zoran Boševski, član prvonagrađenog projektnog tima na natječaju za idejno-urbanističko rješenje nove pulske Rive, zagrebačke tvrtke BF, nazvao je pulsku luku "arhipelaškim zaljevom" koji je presložen da bi se mogao definirati jednim projektom. Činjenicu da Pula nije imala dugo svoju rivu zbog pozicije strateške vojne luke i brodogradilišta, ovaj projektni tim ne iščitava kao manu, već kao konzervaciju koja zbog toga možda nije popustila konzumerističkom pritisku.
Najstariju povijest Pule i njene luke, od legende o Argonautima i zlatnom runu do pada Histra i Rimljana koji su luku koristili i za trgovinu i u ratne svrhe govorila je prvo dr. Klara Bušić Matijašić.
O mjestu svog odrastanja, Palazzinama i Mornaričkom parku, s puno je sjete i ljubavi govorio bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, sada urednik na Trećem programu Hrvatskog radija Dragutin Lucić Luce. (Zoran ANGELESKI, snimio M. MIJOŠEK)