Ritina škola: Mogu li zajedno intelekt i sreća?

(Manuel ANGELINI)
(Manuel ANGELINI)

U Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula sinoć je gostovala komediju "Ritina škola" Willyja Russella u režiji Marka Torjanca iz produkcije Planet Arta.

Priča je to koju nose dva lika, alkoholu sklon profesor Pravdan i karikirano naivna frizerka Rita Vešligaj koja dolazi kod njega na tečaj književnosti. Pravdan odmah shvaća da ne želi imati posla sa znatiželjnom frizerkom čija je razina intelekta prilično niska te je šalje kod drugog profesora, ali ona se ne da. Ona je došla tu da se promijeni iznutra, želi nešto naučiti i želi da joj to znanje prenese baš Pravdan unatoč njenom komentaru da su "Gospoda Glembajevi" gore od obične piz..." Njena otvorenost malo će provjetriti Pravdanov umrtvljeni svijet iza zidova intelektualne dosade, iako će kasnije Rita shvatiti da "Glembajevi" i nisu toliko loši.

Pravdana prvo šokira Ritina direktnost, ali, uostalom, kakva je to priča ako iskru zapleta ne može zapaliti kemija suprotnosti glavnih elemenata? Ona u njemu vidi ono što ona želi doseći u intelektualnom smislu, a on zbog nje počinje preispitivati sebe. On više ne vjeruje u znanje, a ona se pak trsi iz petnih žila da se promijeni i da postigne ono što je na intelektualnom planu postigao Pravdan kojemu je pak svega dosta.

Na kraju ipak neće biti nesputanog međusobnog iskazivanja ljubavi nego će ona njemu nešto dati u ime zahvale, a to nešto nije toliko tjelesno nego se radi o običnom šišanju. Ona je ipak vješta frizerka, a njemu treba malo promjene da ne izgleda kao "hipik s gerijatrije", kakvim ga u početku opisuje Rita. To završno šišanje predstavlja i čin, vjerojatno konačnog, približavanja i pomirenja dviju suprotnosti.

Marko Torjanac odlično se snašao u ulozi deziluzioniranog profesora Pravdana dok se Nataša Janjić Lokas jednako tako dobro snalazi u ulozi Rite koja se transformira od napirlitane naivke do intelektualke. "Mislila sam da ću, kada budem znala, biti sretnija", priznaje ona. Unatoč tome, njena dobroćudnost je nikad ne napušta.

- Esej je dobar. Uopće se ne razlikuje od drugih, kaže Pravdan u jednom trenutku Riti koja očito ne shvaća ironiju upućenu cjelokupnom intelektualnom svijetu. Torjancu očito leže ovakve replike i uloge cinika poput one u "Velikoj zvjerci".

"Ritina škola" progovara i o svrsi intelekta i poigrava se s pojmom objektivnosti koju profesor promovira i koja počinje pokazivati pukotine pod naletom Ritine iskrenosti. Rita traži znanje kojeg Pravdan ima, ali on ne vidi svrhu od njega, čudi se Ritinom entuzijazmu koji će djelovati i na njega. Ona ne traži samo znanje nego želi biti sretnija. To želi i Pravdan, ali valjda se to boji reći naglas. (Mladen RADIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter