"To je, dakle, taj pogled od kojeg zastaje dah?", pitao bi po svoj prilici dežurni cinik kada mu se u zaselku Ripenda Knapici, na dva kilometra od Labina, pred ocima ukaže 340 metara visok dimnjak termoelektrane. "Možemo, vidite, prakticki pljunuti na njega, ma i on pljuje nas", žale se mještani ponad Plominskog zaljeva.
Posjetili smo ih tragom uznemirujuce izjave labinskog vijecnika ?anluke Miletica na sjednici o gradnji TE Plomin 3 na ugljen, 500 megavata snažnog zamjenskog bloka za cetiri puta slabiju "jedinicu" koja prestaje raditi za cetiri godine.
"Plaši me cinjenica da je po broju oboljelih od karcinoma Labinština vodeca u Istri, da zadnjih godina u selu Ripenda Veselici nitko nije umro prirodnom smrcu, nego vecina od tumora", porucio je Miletic HEP-ovim celnicima za predstavljanja strateškog državnog projekta.
- Mislio je na naše selo jer u Veselicima je pet-šest napuštenih kuca, ondje nitko ne živi, odselili su odavno, objašnjava Silvano Derossi, 73-godišnjak koji je 16 godina radio u TE Plomin 1. Živi u Labinu, no stalno je u Ripendi Knapici, na starini, gdje je njegova kci s obitelji obnovila kucu.
BRAJDE NI RABILO SUMPERIVAT...
Susjedi i on potvrduju nam da je u ovom zaselku s deset kuca i isto toliko stalnih stanovnika u zadnjih manje od deset godina od tumora preminulo petero starosjedilaca u dobi od 60 do 70 godina.
- Slucajnost? Tko to zna? Svi govore da je to zbog elektrane, ma normalno da je i radi nje, znaš da tu ima neceg. Neki su, istina, umrli prirodnom smrcu, docekavši 90 godina, a sin im je preminuo od raka, veli Derossi. "Velika je to brojka za ovako malo selo. To je sigurno povezano s elektranom", ubacuje se Nevenko Paliska, koji u Ripendi Knapici, odakle je odavno otišao živjeti u Rabac, takoder dela kampanju.
- Kumuje li tome taj kamin ili nešto drugo, treba pitati dr. Lucijana Mohorovica, koji je to istraživao. Velika je, medutim, razlika otkako je prije 12 godina izgradena "dvojka" i njen visoki dimnjak. Ovaj je kamin ružno za vidjeti, a onaj manji od TE Plomin 1 bilo je grdo osjetiti, kaže Feruco Bembic, koji se ostavlja posla oko novosagradene kuce te spremno obogacuje diskusiju.
A kako je to izgledalo prije, dok je kurio samo manji kamin? "Jako, jako grdo, neizdrživo. Sve se bijelilo od pepela, sušilo se drvece, zasijano povrce i voce odmah je, preko noci, "izgorjelo". Zaudaralo je po trulim jajima jer se koristio sumporom bogatiji kameni ugljen iz našeg rudnika. Sada upotrebljavaju kvalitetniji karbon. Prva elektrana ucinila je puno štete", nadopunjuju se Repenjani. "Prvo ni rabilo sumperivat brajde!", šali se Raul Peruško.
Je li itko pomišljao odseliti? "A kamo ceš? Nismo mislili na to. Dobro da mi je prva elektrana kasnije dala stan u Labinu", uzvraca Derossi. "Tu mu je ipak starina, tu je roden, zgojen. I mi smo ovdje napravili kucu. Lijepo nam je na selu, ni straha jer isto ti dode u Labinu, na Štrmcu - svugdje elektrana zagaduje. A ma, ca bude - bude", prisnažuje Peruško. "Prodao bi covjek i koji teren, ali 'ko ce ga kupiti kad vidi taj kamin. Od njega ne možemo pobjeci", komentira Paliska.
Bembic se žali da i danas, doduše mnogo rjede, vjetar ponese oblak pepela prema Štrmcu, jer "ne stignu baš svaki put zemljom prekriti deponij šljake". Potvrduje reputaciju mještanina najbolje upucenog u lokalne aktualnosti i energetsku tematiku i skrece pažnju na, po njemu, utopijske price investitora koje bi svakodnevicu ovdašnjeg stanovništva trebale uciniti podnošljivijom.
- Meni najava HEP-a o gradnji silosa za ugljen nalikuje onoj premijerke Kosor da ce kontrolirati bankarske kamate. To samo bacaju kost za nas male ljude. Uvijek uvjeravaju da ce ugraditi vrhunsku tehnologiju, ali stavit ce ono što najmanje košta. Praksa je pokazala da se jedno prica, a drugo radi, napominje Bembic.
Crv sumnje ocito se cvrsto ugnijezdio medu gradanima. "Veca snaga, veca potrošnja ugljena - naravno da ce zrak biti zagadeniji. S vecim dimnjakom sitne cestice šire se na vece podrucje, ali svejedno ih, nemojmo se zavaravati, osjetimo", tvrdi Paliska.
- Ma ne može, sve i da ugrade najmoderniju tehnologiju, biti kvalitetnija arija, kako najavljuju iz HEP-a, kad je "trojka" puno snažnija. To je cista logika, porucuje Peruško. Ne ufa se u storije o otvaranju radnih mjesta "jer je u elektrani sve automatizirano, a za usluge poput održavanja, koje je nekad obavljalo domace stanovništvo, koriste kooperante".
- Najavljivali su prijateljsko okruženje oko "dvojke", za to osnovali i Plomin holding, spominjali ribogojilište, trajekt, ali brod je samo dvaput isplovio. Opet nece biti ništa od takvih projekata, porucuju mještani. Izgradnja "trojke", unisono zakljucuju, apsolutno je gotova prica, koju ništa nece poremetiti.
- To je sto posto riješeno, taman da se cijela Labinština i Istra postave na glavu. Psi laju, karavane prolaze. Lud bi bio investitor koji bi odustao od Plomina jer tu je sva infrastruktura, luka, deponij i obavljeno je više od pola posla. Trebaju samo blok nasadit'. Samo da bude što bolja zaštita od štetnih emisija! Mora se izraditi i posebna studija, ona utjecaja na zdravlje: ranije bi se otkrivala oboljenja i prije zapocinjalo s lijecenjem. Usto, ovdašnjem stanovništvu valja omoguciti barem jednom godišnje besplatan sistematski lijecnicki pregled, predlaže Paliska.
NA LABINŠTINI NIŠTA NE RADI
- Ca ti misliš - farmat trecu fazu? Ja ma neceš, ošto biš bi va škuren! Mi smo mici za kambjat bilo ca, kategorican je Derossi.
Sugovornici smatraju da se, pored takvih državnih energetskih ambicija, lokalna politika mora izboriti da ovom kraju, kad vec trpi posljedice, ulagaci barem izgrade komunalnu infrastrukturu. Ovdje, kažu nam, do 1980. nisu imali ni asfalta, ni vodovoda, a dobili su ih na racun gradnje TE Plomin 1. Ukazuju i na to da naselja u neposrednoj blizini elektrane koja, poput Ripende, spadaju pod Grad Labin, od "dvojke" nisu dobila ni kune jer sva tzv. ekološka renta završava u blagajni Opcine Kršan.
Nije ta jadikovka bez vraga. U selo vodi potpuno razlokana cesta, nijemi svjedok da su prvi susjedi termoelektrane, do grla umoceni u pricu, zapravo zadnja rupa na svirali.
Gradski vijecnici spominjali su i potrebu raspisivanja referenduma, ali Derossi kaže da "od tega ne bude nic. Nismo mi Labinjani za te stvari; najslabiji smo za izboriti si nešto. Vidiš da na Labinštini ništa ne radi". "Trebalo je provesti izjašnjavanje gradana Labinštine, ne Istre, jer nas drugdje smatraju deponijem za prljavu industriju. Valja pozvati ljude na mimohod protivljenja, kao u devedesetima", domece Bembic.
Ovaj 66-godišnjak ljut je na vladajuce u Labinu i Županiji. "Župan je višekratno izjavljivao da, dok je on na toj funkciji, trece faze na ugljen nece biti, u cemu ga je podržavao i naš gradonacelnik. Sada vec aludiraju na prijateljsko okruženje, ocito su se pomirili s karbonom, ali Begovic iz HEP-a porucio im je da zauzvrat nece dobiti ništa jer je to jednostavno državni interes. Gradonacelnik i nacelnici opcina nisu ni govorili na sjednici Gradskog vijeca o elektrani, a trebali su - ipak smo ih izabrali da nas vode", oštar je naš sugovornik.
- Nitko nije protiv elektrane, ona se mora graditi, struju trebamo, ali zašto ne bi bila na plin? Znam da je tu sva potrebna infrastruktura za ugljen pa bi, kažu, plin bio skuplja varijanta. OK, placat cemo skuplju struju. Ljudski život je, valjda, najvažniji!, zakljucuje Bembic.
MOHOROVIC: U NEDEŠCINI POVIŠENE VRIJEDNOSTI URANA, A NA RIPENDI RADIJ
"Do danas nije, nažalost, izradena nijedna ozbiljna studija koja bi potvrdila znacajnu povezanost smrtnosti i radioaktivnosti tla, vode te zraka uzrokovane deponijem ugljena i šljake plominske termoelektrane. Deponij nesumnjivo dodatno opterecuje ovo podrucje, koje ionako ima prirodno uvecanu radioaktivnost", kaže primarijus dr. sc. Lucijan Mohorovic.
Ovaj lijecnik, po struci porodnicar-ginekolog, suradnik na katedri za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, u mnogim je studijama obradivao utjecaj okoliša na zdravlje ljudi, a dokazao je, veli, da izgaranje ugljena, ali i ostalih fosilnih goriva utjece na trudnice i njihovu djecu.
- Javnozdravstvene i medicinsko-znanstvene institucije, kao i politicke strukture, nisu spremne da se takve studije za pracenje stanja ugroženosti zdravlja stimuliraju kao vrlo odgovoran, težak i skup posao. I dalje se tako traže odgovori na brojna, za javnost kljucna pitanja, obrazlaže dr. Mohorovic, clan gradanske inicijative koja je okupljala protivnike izgradnje TE Plomin 2 na ugljen i zagovarala korištenje plina kao energenta.
- Javnost se još uvijek zadovoljava iskljucivo mjerenjima pojedinih parametara, no ti se rezultati prihvacaju bez kompetentnih komentara. Njih mogu dati samo kvalificirani zdravstveni djelatnici raznih struka, koji bi djelovali u županijskoj agenciji za zdravi okoliš, a cije osnivanje zagovaram kao korak koji bi bio od javnog interesa, istice dr. Mohorovic.
Podsjeca na mjerenja koja je - u sklopu studija uvjetovanih za dobivanje dozvola za gradnju drugog bloka elektrane - provodila dr. Alica Bauman iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, na temu "Radioaktivnost uslijed rada TE Plomin od 1.09.1983 do 31.01.1984.".
- Povecanu izloženost zracenju utvrdila je na nekim mjestima u krugu TE Plomin i tamošnjeg deponija te na Štrmcu. Takoder je izmjerila povecane doze zracenja radona. Istaknula je da ce na te lokacije trebati pripaziti, što je pitanje zdravstva. Kod analize površinskog sloja tla u Nedešcini pronaden je povišeni uran, a na Ripendi radij, što ukazuje na donošenje cestica prašine s plominskog deponija, napominje dr. Mohorovic.