Drugog dana XVI. Medunarodnog arheološkog savjetovanja "Nastambe i stanovanje od prapovijesti do srednjeg vijeka" izmedu ostalih, tri su teme posvecene Istri.
Rijec je o onoj Vlaste Begovic i Ivancice Schrunk naslovljenoj "Aglomeracijsko kasnoanticko naselje u uvali Madona na otocju Brijuni", koja donosi presjek istraživanja na lokalitetu ciji rezultati ukazuju na dogradivanje (preslojavanja) rimske rusticne vile skromnih dimenzija i jednostavnog tlocrta sagradene u 2. stoljecu prije Krista tijekom povijesti.
Francis Tassaux Istri se približio naslovom "Epigrafija i naselja u rimskoj Istri". Njime je nastojao upozoriti na precizne i zanimljive zakljucke o vlasnicima odredenog broja vila, no i na potrebu boljeg razumijevanja ili otkrivanja nekih naselja izvan cetiri glavna istarska anticka grada u carskog doba: Tergeste, Parentium, Pola i Nesactium.
Za podrucje današnjeg Raklja, odnosno problematiku tamošnjeg kontinuiteta stanovanja i nastambi opredijelio se Anton Percan. Naglasio je da je upravo pojava razvoja i opstanka stanovanja ondje zadržana i tijekom prvog vala naseljavanja morlackih pastirskih obitelji iz dalmatinskog zaleda preko sjevernojadranskih otoka, dok nastambe od kraja 17. stoljeca, a uslijed razvoja stocarstva i ratarstva te samog naselja, služe tek kao dvori - privremeno boravište pastira i njihovih stada.
Dio savjetovanja bio je i referat Domagoja Toncinica "Vojnicke spavaonice (centuriae) u legijskom logoru Tiluriju (tilurium)". Tema M. Kune i Nadje Profantove (Ceška) bila je "Ranosrednjovjekovne zemunice u Ceškoj- arhitektura kamenih peci i prostorno uredenje unutrašnjosti kuce". Enrico Cirelli (Italija) posvetio se krajoliku i naseljima na podrucju Valconce u razdoblju izmedu rimskog doba i ranog srednjeg vijeka, a Ante Škergo pricao je o ranokršcanskoj Barcenskoj biskupiji (Barcensis ecclesia), za koju se pretpostavlja da otkriva porijeklo sjevernodalmatinskog podrucja, odnosno Kvarnera.
Zlatko ?ukic s kolegama je podijelio saznanja o starovjekovnim nastambama, a s ciljem argumentiranja cinjenice da su one- od Bilalaminog zakonika preko Hamurabijevog zakonika pa sve do rimskog prava- bile temelj ljudskog života od kojih je sve pocinjalo i na kojima je sve završavalo.
Na promjene u stanovanju i stambenoj arhitekturi Jadra od Antike prema ranom srednjem vijeku usredotocila se Vedrana Jovic. Kosovskom Dardanijom, odnosno tadašnjim štovanjem kultova domacih i uvezenih božanstava po nastambama i hramovima, bavio se Naser Ferri (Kosovo), a Giuseppe Cuscito (Italija) predstavio je temu kojom se obraduju stambeno gradevinarstvo i kultna kršcanska zdanja.
Priloženi su i referati: Ive Fadica i Berislava Štefanca ("Geneza grada na trgu Petra Zoranica u Zadru"), Sonje Kirchhoffer i Anamarije Kurilic ("Suvremeni metodološki pristupi proucavanju rimskog stambenog prostora i mogucnost njihove primjene na podrucju antike Liburnije"), Mojce Vomer Gojkovic ("Rimski arhitektonski elementi u Poetoviju"), Marije Buzov ("Anticka naselja uz rijeku Savu") te Katje Marasovic ("Preobrazba Dioklecijanove palace u ranosrednjovjekovni grad Split").