Prije dva tjedna Hrvatske vode su pocele uredivati korito Pazincice izmedu Cerovlja i Pazinskih Novaki, odnosno od utoka bujice Lipa do utoka bujice Novaki. Osim na preljevu kod cerovljanskih bara, teška mehanizacija buzetske Vodoprivrede i njihovih kooperanata trenutno radi na vodotoku od Cerovlja prema barama. Nakon proširenja i oblikovanja korita oblažu ga kamenim blokovima ispod kojih se nalazi nepropusna izolacijska folija. Uz obranu od plavljenja, svrha uredenja je sprecavanje erozije podrucja vodotoka Pazincice, izjavio nam je prije šest mjeseci, po najavi ovih radova, voditelj Vodnogospodarske ispostave Mirna-Dragonja u Buzetu Aleksandar Kružic.
S njim se ne slaže mještanin Daniel Paulovic, koji smatra da se prirodni potok nepotrebno pretvara u kanal te se time uništavaju staništa zakonom zašticenog rijecnog raka, kao i ostale faune potoka. Radi lakšeg održavanja odnosno košnje iz neposredne blizine potoka uklanja se vegetacija, što ukljucuje i veca stabla, cime se erozija zapravo pojacava, kaže Paulovic. Izgradena je manja kaskada da bi u ljetnim mjesecima za potrebe ekosustava ostalo nešto vode u vodotoku, no Paulovic smatra da ce to u betoniranom okruženju biti "kuhana voda", neuvjetna za živa bica.
Podsjetimo, on je pri prvim radovima, predlanjskog srpnja, alarmirao županijsku javnu ustanovu za upravljanje zašticenim dijelovima prirode Natura Histrica i udrugu Zelena Istra, koja je pak pozvala inspekciju zaštite prirode zbog moguce devastacije staništa rijecnog raka. Tada je inspektorica Ivanka Jelenic na terenu prikupila osnovne podatke o staništu rijecnog raka, naložila provodenje privremenih mjera zaštite prirode te preporucila provedbu multidisciplinarnog istraživanja koje bi rezultiralo trajnim mjerama zaštite staništa rijecnog raka, ali i šire zaštite prirode u zoni utjecaja. Djelatnici Nature Histrice poslali su primjerke rijecnog raka na analizu u zagrebacki Prirodoslovno-matematicki fakultet, gdje su utvrdili da se radi o zašticenoj vrsti Astacus astacus, rekao nam je njen ravnatelj Elvis Zahtila, koji je trenutno na službenom putu u Italiji. Djelatnike Nature Histrice jucer smo susreli na izvidu kod cerovljanskih bara. U neslužbenom razgovoru botanicar Slavko Brana kazao nam je da bi uredenje istarskih vodotoka trebalo tražiti u pošumljavanju okoliša, a ne u uredenju kanala. Naime, kanalima slatka voda ubrzano otjece u more, cime se gube znacajne kolicine podzemnih voda odnosno izvora. Zahtila veli da ce o mogucim prijavama inspekciji zaštite prirode odluciti danas, nakon što prouci službeni izvještaj s terena.
Massimo Russi, predsjednik sportskog ribolovnog društva Pazincica koje upravlja ribljim fondom u tom dijelu vodotoka Pazincice, kaže da nisu baš oduševljeni radovima Hrvatskih voda. Zbog njihovih intervencija na dijelovima potoka voda se ne zadržava cak ni zimi pa sada pokušavaju dogovoriti da se prije Zaricanskog mosta napravi nekoliko brana kao zamjena za dosadašnje prirodne barijere. Nezadovoljni su i zbog pretjerane košnje, zbog koje dolazi do erozije tla.
"Nisam strucan da mogu ocijeniti jesu li radovi na Pazincici potrebni ili ne, rekao nam je cerovljanski nacelnik Emil Daus. Dodao je da se zalaže za zaštitu prirode, ali i za zaštitu od poplava. Najavio je da ce zatražiti strucno mišljenje djelatnika Nature Histrice, a nezadovoljnim gradanima je porucio da ga slobodno kontaktiraju. Inspektorica zaštite prirode Ivanka Jelenic uputila nas je na glasnogovornicu Ministarstva kulture, kojoj smo uputili upit o tim radovima, a isti smo poslali i glasnogovornici Hrvatskih voda te ocekujemo odgovor nadležnih.