Rijecka zaobilaznica ima prosjecni dnevni promet od gotovo 22.000 vozila, što je više od prosjeka autoceste Rijeka - Zagreb, koja sa cetiri prometne trake ima dvostruko vecu propusnu moc. U kontekstu tranzitnog prometa Rijeka predstavlja najvece usko grlo hrvatskog turizma. U srpnju je zabilježen nevjerojatno visok promet od 30.275 vozila dnevno, što znaci da rijeckom zaobilaznicom u vrijeme udarnih vikenda vozi više od 40.000 vozila dnevno. To u praksi znaci da se izmedu Diracja i Orehovice putuje brzinom od jadnih 20 kilometara na sat. Bolje reci, više se stoji u koloni na užarenom suncu, a vozi se tek povremeno u etapama od maksimalno desetak metara, pa se prolazak Rijeke ponekad može mjeriti u satima.
Slovenci zbog vlastitih strateških interesa jacanja i razvoja koparskog prometnog pravca i koridora prema Ljubljani i Mariboru, odgadaju graditi autocestu Rijeka - Trst, izmedu ostalog i zato što bi se time otvorio važan koridor prema rijeckoj luci. Tako su Hrvati požurili stici do Rupe, gdje naplacuju bijednu cestarinu od pet kuna za osobni automobil, jedva dostatnu za održavanje iste autoceste, ne mareci pritom što njihovi susjedi imaju druge planove. U meduvremenu se gradi rijecka zaobilaznica, nekih 20 godina prekasno, ali s ciljem da u studenom bude dovršena, što znaci da bi ovo ljeto trebalo biti posljednje bez punog profila na desetak kilometara dugoj dionici Diracje - Orehovica.