Predstavnici Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog gospodarstva danas su u pulskoj Županijskoj gospodarskoj komori predstavili nove certifikate za izvoz ulovljene ribe i ribljih proizvoda u Europsku uniju kojima je cilj sprecavanje nezakonitog unosa ribe u EU. Prezentaciji se odazvalo nekoliko istarskih izvoznika i preprodavaca ribe. Dok Ministarstvo na taj novi birokratski posao gleda pozitivno, ribari i izvoznici su veoma skepticni i nezadovoljni. Mišura kaže da se propisi u RH prilagodavaju onima EU-a.
- Svaka pošiljka i izvoz ribe ulovljene kod nas mora imati taj certifikat jer inace nece moci prijeci granicu. Tu uredbu diktira EU, a ne Hrvatska, no morali smo se tome prilagoditi. Certifikat je u elektronskom obliku i vrlo ga je jednostavno ispuniti jer sama aplikacija provjerava podatke kako bi se utvrdilo da se ne radi o ilegalnom ribolovu. Na certifikatu se nalaze i podaci o brodovima koji su ulovili ribu. Prvi rezultati su se pokazali dobrima, izvoznici su se dobro snašli i nije bilo vecih problema. Neke stvari su se trebale mijenjati pa smo stoga organizirali ovu drugu radionicu kako bi se mogla poboljšati ucinkovitost. U prvih mjesec dana niti jedna pošiljka ribe nije vracena s carine, izjavio je Mišura.
Upravitelj ribarske zadruge Lanterna Zlatko Milovan tvrdi pak suprotno.
- Mi imamo najviše dobavljaca, više od stotinu, u Istri i ta nam uredba stvara mnogo dodatnih problema. Riba stiže kasno navecer, imamo malo vremena za njenu pripremu i opširnu dokumentaciju. Ovakva rješenja su neprihvatljiva i neprovediva i tražimo od Uprave za ribarstvo da se ta dokumentacija smanji kako bismo mogli normalno raditi jer ce ovakva birokracija dovesti do stagnacije ribarstva. Nemogucnost izvoznika da plasira ribu na tržište EU-a direktno ce pogoditi ribare. Prvi izvoz ove godine odradili smo s 20 ribarskih brodova, a za to nam je bilo potrebno 600 listova papira jer je u tom momentu bio u funkciji samo jedan certifikat. Sve ostale službe na carini i špediciji traže svoj primjerak pa mi moramo doci na granicu s nekoliko fascikala papira i dijeliti ih po šalterima, svakom svoj dio. To je za nas nemoguca misija jer ako želimo zadovoljiti sve potrebe ribara, trebali bismo raditi u tri smjene. Mislim da zakonodavac u Hrvatskoj nije našao pravu formu i pravi model kako zadovoljiti kriterije EU-a i domacih ribara, rekao je Milovan.
Prošle godine u Hrvatskoj je ulovljeno oko 55 tisuca tona ribe. Milovan kaže da je od tog broja na domacem tržištu, što u preradi što u prodaji, završilo manje od 9.000 tona.