Ribari s utegom oko vrata

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Više od 15 godina upozoravamo da ce se dogoditi propast hrvatskog izvoza. Sada se to desilo, a oni koji bi trebali državu spasiti od toga više ne postoje, kazao je Miro Kucic, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), na konferenciji za novinare u istarskom HGK-u. Za hrvatsko ribarstvo, koje je uglavnom izvozno orijentirano, stoga ne predstoje svijetli dani.

Uz problem izvoza koji je, po Kucicevim rijecima, upropašten zbog loše monetarne politike koju je vodila Hrvatska, ribarima su umanjeni i poticaji, i to prvo za 15, a sada i za 40 posto. Time su, kaže Kucic, oni ribari koji su ušli u program izgradnje ribarske flote, te su podigli visoke kredite dovedeni u gotovo bezizlaznu situaciju, jer nemaju cime servisirati potraživanja banaka. Stoga je Kucic nedavno medijima prenio da ribari od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) traže da uvede dvogodišnji moratorij na otplatu kredita.

Osim toga, isti ti plivaricari imaju problema s plasmanom svojeg ulova. Naime, Kucic veli da uzgajališta tuna više ne otkupljuju miješanu ribu u kolicinama u kojima su to ranije cinili, dok oni koji plasiraju svoje proizvode u trgovackim lancima moraju cekati i po 120 dana za isplatu, pa ribari na koncu ostaju bez novca za naftu, a time i izlazak na more.

Kucic procjenjuje i da je uteg oko vrata hrvatskom ribarstvu konacno otvaranje poglavlja 13. u pregovorima s EU-om. Za pregovore u poglavlju o ribarstvu, po Kucicevom mišljenju, Hrvatska više nema puno manevarskog prostora. Naime, smatra da ce zbog kratkoce vremena EU nametnuti svoj ritam, što sigurno nece ici u korist naših ribara. Kucic i dalje smatra da je možda najveca greška Hrvatske što nije proglasila punu primjenu gospodarskog pojasa, vec Zašticeni ekološko-ribolovni pojas primjenjuje samo na neclanice EU-a.

Što se tice istarskog ribarstva, Želimir Filic, voditelj HGK-ove grupacije za akvakulturu, kazao je da je u Istri potrebna udruga proizvodaca, zatim kvalitetne zadruge, te izgradnja ribarske infrastrukture, kao što su primjerice iskrcajna mjesta. Naglasio je da treba što više novca povuci iz EU fondova, a svima u ribarstvu porucio je: "Manje cviliti, više raditi".


Podijeli: Facebook Twiter