Ribolovni napor utjece na stanje resursa, priznao je jucer na 15. Susretu ribara u Porecu državni tajnik za ribarstvo Tonci Božanic, govoreci o ovogodišnjem slabom ulovu hrvatskih ribara. Iznio je podatak da je u devet mjeseci ulovljeno cak 22 posto manje ribe nego u istom razdoblju lani.
Pad ulova bijele ribe je 15-postotni, a sitne plave 25-postotni. Pohvalio je ribarstvo kao izrazito izvoznu granu. U prošloj je godini izvezeno ribe i ribljih proizvoda u vrijednosti od 165 milijuna dolara, dok je istovremeno uvezeno 100 milijuna dolara, od cega se vecina odnosi na ribu namijenjenu uzgajalištima. Upozorio je da ulaskom Hrvatske u EU više nece biti direktnih potpora, pa ce se i ribarstvo morati prilagoditi europskom modelu subvencija.
- Zato je sada trenutak da pomognemo tom sektoru kako bi lakše opstao u Uniji, kazao je Božanic. Postoje manji problemi u pregovorima s EU-om u poglavlju ribarstva. Europa, prema njegovim rijecima, ne poznaje naše tradicionalne ribarske alate, no ipak je usvojila znacajan dio tih alata. Što se tice ribarske flote, Božanic smatra da je Hrvatska prevladala zastarjelost plovila. "Flota ce se moci modernizirati i nakon ulaska u EU. Nece se moci graditi novi brodovi, ali ce biti pomoci u obnovi postojecih", kazao je.
POLUPISMENI KRIMINALCI
Ante Fabijanic, predsjednik Ceha ribara Hrvatske, kratko je rekao da je zbog slabog ulova dovedena u pitanje opstojnost ribara te da bi ocuvanje ribarstva moralo biti od nacionalnog interesa, dok je resorni procelnik u Istarskoj županiji Milan Antolovic naglasio da je posljednjih 15 godina puno ucinjeno u ribarstvu, ali malo iz perspektive ribara.
- U Istri je ribarstvo prepoznato, temeljna infrastruktura je izgradena, u prostornoplanskim dokumentima definirana su iskrcajna mjesta, ribarske zadruge u Istri su aktivne i uz pomoc Županije prilagodavaju se tržišnoj utakmici, kazao je Antolovic. Da je suradnja ribara i lokalnih vlasti u Istri dobra, rekao je predsjednik Ceha ribara Istre Tonci Trevižan. Iznio je, medutim, problem izgradnje ribarske luke u Puli. Kazao je da je ona bila u planu, ali da je u meduvremenu stala iz nepoznatog razloga. Naglasio je da ne zna koji su to kriteriji za odlucivanje što ce se i kada graditi, a da nitko pritom ne pita ribare što im je potrebno.
Ribari su uglavnom govorili o slabom ulovu. Edison Boško iz Zadarske županije rekao je da je ulov sitne plave ribe 30 posto slabiji nego lani, zbog cega je i financijski ucinak do 50 posto manji. Nastavak takvog stanja, kaže, vodi u bankrot. Oštar je bio krcki ribar Saša Eles koji smatra da je aktualni trenutak u hrvatskom ribarstvu - katastrofalan.
- Autori nekih pravilnika su polupismeni kriminalci. Stavljate pred nas podzakonske akte iako znate da ih se ne može poštivati. U prijedlogu Pravilnika o povlasticama navodite da ce se retroaktivno, od 2008. naovamo, brisati alati koji se ne koriste i zone u kojima netko ne ribari, a upisani su u povlasticu. To je uskracivanje prava na rad. Što kad se dogodi nekakav poremecaj pa ribar mora prijeci na drugi alat i novu zonu?
Za to treba poslati pismeni zahtjev, cekati na odgovor 60 dana, a zatim naravno platiti upisivanje toga u povlasticu, kazao je Eles obracajuci se Božanicu. Jedan je od onih koji su odustali od ulaska u program modernizacije ribarske flote. Smatra da je tim programom, kojim je ribarima nudeno 30 posto bespovratnih sredstava, država prikriveno subvencionirala brodogradnju jer su brodogradilišta ribarima nudila gradnju brodova po 50 posto višoj cijeni od realne.
DOSAD VO?ENA POGREŠNA POLITIKA
S njim se složio i predsjednik Sindikata ribara Petar Baranovic, rekavši da su najveci dio potpora pokupili brodograditelji, a poticaja trgovci. I on se osvrnuo na loš ulov.
- Ribarski sektor je u najgoroj situaciji u posljednjih nekoliko godina. Poigravali smo se s biologijom, a s njom nema igranja. Ako ne shvatimo da je izvanredno stanje, puno ribara ce iduce godine doživjeti bankrot. Moramo se upitati želimo li održivo ribarstvo ili cemo Jadran uciniti onakvim kakvim su svoja mora ucinili neki drugi. Satrli smo more, a ribari bez ribe nemaju perspektive. Apeliram stoga da se podvuce crta pod pogrešnu politiku koja je dosad vodena, kazao je Baranovic.
Na njega se nadovezao Damir Karuza, koji je i ove godine na Susret došao s Visa sa svojom ribarskom brodicom.
- Kažu da je kriza ulova. Kako nece biti? Što smo mi napravili da je ne bude? Ništa. Zna se da neki ribu truju klorom, tunu se ne lovi nego se tare. Je li netko platio kaznu za to? Hoce li onaj plivaricar izgubiti dozvolu jer je u more bacio minu, pitao je Karuza.
Šime Kosor je predložio da lovostaj na sitnu plavu ribu, koji traje od polovice prosinca do polovice sijecnja, ribarima bude placen, a da se cijena plavog dizela "fiksira". Ante Babarevic je, pak, rekao da bi se sportski ribolov na tune trebao dozvoliti samo na natjecanjima. Sportaši, veli, ne bi smjeli ulaziti u kvote ulova tune, jer je time zakinut gospodarski sektor. (Piše Bojan ŽIŽOVIC, snimio Milivoj MIJOŠEK)
Fotografiranje Talijana u ZERP-u - za uspomenu
Nezaobilazna tema susreta ribara obicno je ZERP. U Porecu su ga
spomenuli tek ribar Saša Eles i viceadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik
Obalne straže. Eles se prisjetio da je bivši premijer Ivo Sanader tvrdio
da ce za neaktiviranje ZERP-a Hrvatska dobiti 12 milijuna eura iz EU-a
koje ce uložiti u ribarstvo.
"Gdje je tih 12 milijuna", upitao je.
Kardum je, pak, rekao da je Obalna straža uvela barem malo reda u ZERP.
"Talijani se ponašaju kulturnije. Mi ih fotografiramo, zapišemo brodove,
ali od toga nema neke koristi", priznao je Kardum. Požalio se da Obalna
straža ima neadekvatna plovila koja nisu prilagodena njihovim
potrebama, vec su to ratni brodovi. U planu je bila gradnja 10 brodova
za njih, no Kardum ne zna kada ce se to realizirati.