U Mađarskoj gotovo da nema javnog projekta koji nije sufinanciran novcem Europske unije: čak 97 posto javnih ulaganja u toj članici EU-a potpomognuto je europskim sredstvima, istaknuo je jučer europski povjerenik zadužen za proračun i financijsko planiranje Janusz Lewandowski koji se u Zagrebu sastao s nekoliko članova Vlade.
Primjer Mađarske on je izdvojio da bi Hrvatskoj poručio da se i u vremenima štednje isplati "sačuvati jedan euro u proračunu da biste dobili tri" iz zajedničke europske kase. Tu mudrost, kazao je, primjenjuju i zemlje poput Španjolske i Portugala koje su pod snažnim pritiskom da štede. Potpredsjednici Vlade Neven Mimica i Branko Grčić složili su se s Poljakom: koliko god situacija bila teška, u hrvatskom će proračunu, ustvrdio je Mimica, uvijek biti osigurano dovoljno novca za sufinanciranje "svega onoga što se povlači iz europskih fondova".
Lewandowski je u Zagreb stigao u trenutku kada se EU dogovara o sljedećem sedmogodišnjem financijskom okviru, zapravo svom proračunu za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Hrvatska u tim pregovorima nastoji izboriti i poneku iznimku za sebe, primjerice, promjenu pravila koja se tiču iskorištavanja novca. Prema sadašnjim pravilima, novac koji je za neku članicu predviđen u tekućoj godini, mora biti potrošen u roku od dvije godine. Hrvatska želi da joj se taj rok produlji na tri godine.
- To neće biti lako dogovoriti jer zemlje članice, pogotovo one koje su neto uplatitelji u europske fondove, traže visoku razinu financijske discipline, a ona se ogleda i u tome koliko vremena treba proći za korištenje europskih sredstava, istaknuo je Mimica. Među neto uplatitelje - zemlje koje u proračun EU-a više uplaćuju nego što iz njega dobivaju - spadaju, primjerice, Njemačka i Velika Britanija. No, Hrvatska bi, barem u prvim godinama članstva, trebala biti neto primatelj sredstava.
Prema Grčićevim riječima, od početka pregovora na raspolaganju smo imali gotovo milijardu eura, od čega je, kroz različite programe, dosad iskorišteno 65 posto. Sljedeće godine na raspolaganju će nam biti više od 600 milijuna eura, što uključuje i novac za izravna plaćanja u poljoprivredi te ruralni razvoj. Vlada u isto vrijeme očekuje da će u 2013. godini bili ugovoreno oko milijardu kuna vrijednih projekata u okviru pretpristupnog fonda IPA te približno toliko vrijednih projekata koji će biti sufinancirani iz strukturnih fondova. Jedan dio europskog novca, primjerice, za prilagodbu Schengenu, neće ovisiti o projektima, nego će biti izravno uplaćen.
- Ako sve to uključimo na prihodovnoj strani i ako znamo da ukupna uplata Hrvatske u EU proračun iduće godine iznosi 1,7 milijardi kuna, onda je jasno da su naša očekivanja da u idućoj godini Hrvatska bude neto primatelj, a ne neto uplatitelj u proračun EU-a, objasnio je Grčić. Iako i EU štedi na svim razinama, Lewandowski je podsjetio da su sredstva namijenjena Hrvatskoj već dogovorena i zapisana u pristupni ugovor, a na Hrvatskoj je da ih u potpunosti iskoristi. U sedmogodišnjem proračunu za Hrvatsku je ukupno predviđeno oko 13,7 milijardi eura. Jedan dio novca namijenjen je strukturnoj politici - razvoju, izgradnji infrastrukture, jačanju konkuretnosti gospodarstva. Za tu je svrhu, prema Grčićevim riječima, osigurano od 1,1 milijardu eura u 2014. pa do 1,4 milijarde u 2020. godini. Ostatak novca predviđen je za potpore u poljoprivredi te ruralni razvoj. - To je dobar start Hrvatske u članstvo Europske unije, zaključili su potpredsjednici Vlade. (I. FRLAN/NL)