Srbijanska protutužba za genocid protiv Hrvatske posve je neutemeljena i služi samo odvraćanju pozornosti od hrvatske tužbe protiv Srbije, izjavili su u utorak hrvatski zastupnici pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu.
"Protutužba nema uporišta ni u činjenicama, ni u zakonu, niti u jednoj presudi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)", rekla je voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić na suđenju pred najvišim sudom UN-a. "Ona je neodgovarajuće oružje da Srbija skrene pozornost s događaja 1991. za koje je odgovorna", istaknuo je u Palači mira britanski profesor Phillipe Sands dodajući da je Beograd iskoristio ICJ "za predstavu za domaću javnost".
Hrvatski zastupnici odbacili su teške kvalifikacije koje je srbijanska strana iznijela prošloga tjedna o sastanku tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s političkim i vojnim vrhom na Brijunima uoči Oluje, 31. srpnja 1995. Kanadski profesor William Schabas u petak je rekao da su to bili "zločinci" koji su isplanirali "genocidnu" akciju, a sastanak je usporedio s konferencijom nacističkih časnika 1942. kada je donosen plan o konačnom rješenju židovskog pitanja. "Njegove optužbe nedostojne su ovoga suda", rekla je Crnić-Grotić. "Žao nam je što je sud morao čuti usporedbe Holokausta i Oluje. Nadamo se da će profesor Schabas to povući u nastavku javne rasprave", istaknuo je Sands.
Hrvatski zastupnici su pred 17-članim sudskim vijećem u potpunosti odbacili srbijansku tužbu iz 2010. po kojoj je Hrvatska odgovorna za ubojstvo 1719 i etničko čišćenje između 200 i 250 tisuća krajinskih Srba u Oluji u kolovozu 1995. "Nevjerojatno je da jedna država može doći pred sud s tako mršavim dokazima", rekao je Sands. "S hrvatske strane imate gomilu dokaza, a s druge samo škrabotine", dodao je.
Članovi hrvatskog tima pozivali su se na brojne presude ICTY-a, osobito presudu žalbenog vijeća ICTY-a iz 2012. kojom su za zločine tijekom i nakon Oluje oslobođeni generali Ante Gotovina i Mladen Markač. Većinskom odlukom žalbenih sudaca tada je i odbačen zaključak prvostupanjskog vijeća iz 2011. o postojanju udruženog zločinačkog pothvata protiv hrvatskih Srba predvođenog tadašnjim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Srbija bi htjela da ovaj sud zažmiri na presude ICTY-a u slučajevima Mrkšić i Babić te Martić (u kojoj je utvrđena odgovornost Beograda za zločien u Hrvatskoj) ocijenili su hrvatski zastupnici i ponovili stav Zagreba da je Oluja bila legitimna vojna operacija u kojoj je poginulo 196, ranjeno više od 1.000 i nestalo petnaest hrvatskih vojnika i policajaca.
Priznajući da je u akciji bilo zločina nad krajinskim Srbima, podsjetili su da su i bivši i sadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i Ivo Josipović zbog toga izrazili žaljenje. "No, pomirenje mora biti utemeljeno na povijesnoj istini. Odbacivanje Srbije da prizna odgovornost udarac je u lice tisućama žrtava i nestalih", rekla je odvjetnica Anjolie Singh. Po njezinim riječima, hrvatsko pravosuđe je za ubojstva civila u Oluji procesuiralo 33 osobe, 2.300 ih je osuđeno za pljačku i uništavanje "srpske imovine", a u tijeku su tri postupka za ratne zločine. U Hrvatsku se vratilo 113.000 Srba, a vlasti su uložile 2,2 miljarde eura u obnovu uništenih kuća, od kojih velik broj pripada lokalnim Srbima.
Pozivajući se na presude ICTY-a, hrvatski odvjetnici su ustvrdili da krajinski Srbi nisu pobjegli zbog neselektivnog granatiranja njihovih gradova i sela, nego zbog poziva na evakuaciju ili pritiska krajinskih vlasti, generalnog straha od hrvatskih snaga ili nepovjerenja u hrvatske vlasti. Također su ustvrdili da vlada u Zagrebu nije poticala pljačku i uništavanje "srpske" imovine nakon Oluje te da im kuće nije konfiscirala, nego privremeno preuzela radi smještaja izbjeglica i zaštite od plačke.
Postupak pred ICJ-em nastavlja se u četvrtak kada će Hrvatska početi drugi krug iznošenja argumenata za tužbu protiv Srbije za genocid nad Hrvatima u ratu 1991. do 1995. (Hina)