Ministarstvo financija priprema nadzor plaća u tvrtkama u kojima je država većinski vlasnik te u stotinjak ustanova kojima je osnivač država kako bi provjerilo poštuje li se odredba po kojoj čelnici tih tijela ne mogu imati plaće veće od ministarskih. U brojnim se agencijama, zavodima, institutima, bolnicama, pa i sveučilištima to pravilo nije poštovalo. Plaće su određivane statutima tih ustanova i posebnim dodacima. Još uvijek postoje institucije čiji čelnici primaju plaće veće od ministra ili čak i predsjednika države.
Neto plaće ministara kreću se od 16 do 19 tisuća kuna, ovisno o osobnim odbicima i godinama staža, dok je Ministarstvo ustanovilo do pojedini čelnici državnih ustanova primaju i po 25 ili 30 tisuća kuna neto. Plan je da se uz trgovačka društva provjeri još stotinjak ustanova te da se vidi koji su čelnici sve ove godine primali plaće, odnosno naknade veće od onih što ih je dopuštao zakon.
Najlakša će provjera biti u javnim poduzećima jer su se ta društva još 2009. godine uskladila s Odlukom Vlade Jadranke Kosor po kojoj plaće članova uprave ne mogu prelaziti 17 tisuća kuna neto.
U Ministarstvu financija priznaju da će problemi nastati kad se bude definiralo što je nečiji dohodak, odnosno što je "plaća ili naknada".
I dok dio naših sugovornika smatra da bi država trebala potraživati tu razliku, jer nije bila u skladu sa zakonom, dio ističe da su ti ljudi imali uredno potpisane ugovore o radu, u kojima su bile definirane i njihove plaće, pa bi bilo teško dokazati i da moraju vratiti isplaćeni višak. (Jagoda MARIĆ/NL)