Od pocetka godine do kraja svibnja država je u proracun prikupila 44,45 milijardi kuna, što je 4,5 posto, odnosno 1,9 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno su proracunski troškovi bili 49,4 milijarde kuna, što je 570 milijuna kuna manje nego lani.
Tako je u prvih pet mjeseci ove godine proracunska potrošnja bila za gotovo pet milijardi kuna veca nego proracunski prihodi, ali je minus u državnoj blagajni ipak manji nego lani u istom razdoblju, kad je iznosio gotovo 7,5 milijardi kuna.
Zarada od poreza u prvih je pet mjeseci iznosila 25,4 milijarde kuna i za milijardu je veca nego lani. Ocekivano, zbog povecane stope, ta je razlika uglavnom stvorena na porezu na dodanu vrijednost. Za oko pola milijarde kuna veci su i prihodi od doprinosa, koji su u prvih pet mjeseci u državnu blagajnu donijeli više od 16 milijardi kuna. I dalje padaju prihodi od trošarina na naftu, pivo i bezalkoholna pica, a rastu jedino trošarine na duhanske proizvode.
Što se tice rashoda, država i dalje ne uspijeva smanjiti troškove zaposlenih, koji su za 1,9 posto, odnosno za oko 160 milijuna kuna veci nego lani u istom razdoblju, pa ce se nastavkom tog trenda teško ostvariti godišnja ušteda na troškovima zaposlenih od dvije milijarde kuna. U prva tri mjeseca uštede nije ni moglo biti jer na snazi nije bio proracun nego privremeno financiranje, koje je znacilo nastavak prakse iz prošle godine, ali nakon toga u sljedeca dva mjeseca u pojedinim ministarstvima nije došlo do planiranih ušteda na placama.
U Ministarstvu financija kažu da je problem to što po pojedinim ministarstvima nisu donesene uredbe o sistematizaciji pa su troškovi i dalje iznad planiranih. Kako se doznaje, rijec je o ministarstvima obrazovanja, unutarnjih poslova i zdravlja, gdje se tek ocekuju sistematizacije, ali u Ministarstvu financija priznaju da u svakom resoru, pa i u njihovom, još pokušavaju otkloniti brojne nelogicnosti, pogotovu kad su dodaci na place u pitanju.
Osim donošenja uredbi u tim ministarstvima, ocekuje se i da ce u nekoliko sljedecih tjedana biti postignut i dogovor sa sindikatima o uštedama na dodacima, prvenstveno božicnici. Ako dogovor ne bude postignut, država uvijek ima mogucnost smanjenja koeficijenta za minuli rad sa sadašnjih 0,5 na 0,3 posto, napominju u Ministarstvu financija.
Na taj nacin ušteda bi bila i do 900 milijuna kuna. Uz to, plan je i sve zaposlene koje država placa iz svog proracuna svesti u okvire koje zadaje Zakon o placama pa bi tako nestale razlike izmedu placa po pojedinim ministarstvima za iste poslove, ali i razlike izmedu placa u 64 agencije, zavoda i instituta u odnosu na zaposlene u državnoj upravi. U pojedinim agencijama place su i do 30 posto vece nego u državnoj upravi.
- Ujednacavanja placa ce biti, ne može tajnica u nekoj agenciji imati 20 ili 30 posto vecu placu od one u primjerice Ministarstvu pravosuda, porucuju iz Ministarstva financija. Zasad ne žele govoriti o tome kolika bi se ušteda postigla izjednacavanjem placa u agencijama s onima u ministarstvima, ali spominje se da je i tu rijec o desecima milijuna kuna. (J. MARIC/Novi list)