U saborskoj raspravi o izmjenama Ustava predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Damir Kajin osvrnuo se na novopredloženi clanak Ustava kojim se propisuje da nema zastare za kriminal u pretvorbi i privatizaciji. "Nema dvojbe, pretvorba i privatizacija izvršeni su u vrijeme rata. Za mene su oni jednaki ratnom zlocinu. Ratni zlocin razumljivo da ne smije zastarjeti. Da se sankcionira ratni zlocin uvijek ima vremena, ali kako sada stvari stoje u Republici Hrvatskoj?", kaže Kajin i dodaje: "Majka svih pljacki u Hrvatskoj, tako je ja vidim, je pretvorba, iako se usudujem reci da se ovih zadnjih šest godina možda cak i više otimalo nego u ono vrijeme pretvorbe."
"Potrebna je politicka volja i potrebna je reforma pravosuda, jer bez da promijenimo dobar dio aktera u pravosudu od svega toga, ja mislim, da nece biti ništa", smatra zastupnik IDS-a. Iznio je dva primjera iz kojih je, kaže, vidljivo da je nemoguce provesti reviziju pretvorbe: "Znam covjeka koji je bio direktor u ono vrijeme nedržavne banke, davao je menadžerske kredite i njegov sin je danas suvlasnik sedam, možda osam najvecih hrvatskih tvrtki. Težak je barem sto milijuna eura. On to tada nije mogao upisivati na sebe, ali je mogao upisivati te udjele na 18 godina staroga sina i danas je evo u dionicama, u novcu, težak barem sto milijuna eura. Suvlasnik je vodecih istarskih i hrvatskih tvrtki. Primjer drugi. Vlasnici hotelskih tvrtki postali su u ono vrijeme naše banke, zbog velikih dugova koji su postojali. Nakon sanacije banaka one su prodane. Novi vlasnici banaka postali su stranci, ali ne samo banaka, nego i hotela, zemljišta i tvornica. I tko sad to može vratiti na pocetak? Ja tvrdim nitko."
Saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine, dr. Furio Radin, naglasio je: "Ispred kluba nacionalnih manjina, želim spomenuti uglavnom dvije stvari," rekao je dr. Radin. "Prva je ona koja se tice izvorišnih osnova ovoga Ustava, mi se apsolutno slažemo da Bošnjaci i Slovenci opet, nakon toga što su bili izbaceni, postanu dio Ustava." Furio Radin se založio da i druge manjine, poput Roma, Albanaca i Crnogoraca, uvrste u Ustav RH, objasnivši da ne mora biti rijeci samo o autohtnonim manjinama.
Drugi važni dio Radinova izlaganja o ustavnim promjenama odnosio se na dodatno pravo glasa, koje se spominje u 15. clanku važeceg Ustava, te na koalicijski dogovor manjinaca i HDZ-a. Radin je otvoreno najavio da o podršci njihovim zahtjevima ovisi ostanak manjinskih zastupnika u vladajucoj koaliciji.