Na prvoj ovogodišnjoj izložbi rovinjska galerija Adris predstavila je retrospektivu Oskara Hermana, hrvatskog Židova koji, uz Kraljevica, Racica i Becica, cini takozvani hrvatski minhenski krug.
Autor postava Igor Zidic naglasio je da ova cetvorka, uz drugi kvartet - Bukovac, Medovic, Crncic i Vidovic, a svi su predstavljeni u Adrisu, cini reprezentaciju hrvatske klasike. Minhenskom cetverolistu zajednicka je generacijska pripadnost i školovanje u Münchenu, ali se u mnogocemu i razlikuju.
Nažalost, iz prve faze Hermanovog slikarstva malo je toga sacuvano, ali je vidljivo da je bio inspiriran njemackim klasikom Hansom Johanom Reinhardom von Mareeseom, stoga se i nakon školovanja zadržao u Münchenu, ali se zbog progona Židova 1933. morao vratiti u Zagreb.
Buduci da ni tu nije bio siguran, pobjegao je u Ljubljanu, a potom u Italiju, gdje se pridružio tamošnjim partizanima. Konacno, nakon Drugog svjetskog rata vratio se u Zagreb, gdje je do smrti, u 88. godini 1974., stvarao u svom starom ateljeu.
Sa štafelajem se družio do zadnjih dana života i odlaska u bolnicu, vjeran svojem poimanju života da ce mu se vratiti onoliko koliko u njega uloži.
- Kada sam ga prvi put posjetio 60-ih godina, bio je za mene prava senzacija. Smiren, mudar slikar živio je u pravoj vatri svog kolorizma. U zreloj fazi najviše je slikao, toliko da ga je supruga zaustavljala da joj ne uprlja stan, prisjetio se Zidic susreta s Hermanom.
Koliko je Herman aktualan Zidic je ilustrirao izlaganjem njegovih slika na talijanskoj izložbi hrvatskog pejsaža 1991. godine. Talijanski likovni kriticari odmah su zapazili Hermanov koloristicki opus, smatrajuci da je rijec o mladom modernom slikaru, a on je vec odavna bio mrtav.
Kriticari su se oslonili na izraz, a ne na podatke u katalogu, a Hermanovo je slikarstvo bilo silovito, pa ga se moglo doživjeti mladim.
- Uz pejsaže i portrete, Herman je rado slikao starozavjetne motive i putnike. Bio je i sam prognanik i putnik, pa su mu ti likovi bili bliski i stalna inspiracija, istaknuo je Zidic.
Na izložbi koju se može razgledati do 27. svibnja, svakodnevno od 17 do 21 sat, postavljeno je 27 slika iz svih razdoblja Hermanovog stvaralaštva. Uz ostalo, tu su njegove najpoznatije slike - "Portret djevojcice" iz 1907., "Nagovaranje" 1921., "Žena u vrtu" 1927., "Lik" 1956. i "Pejzaž s tri stabla" iz 1963.
Na otvorenju izložbe nastupio je mladi Rovinjac Diego Leveric, student muzikologije u talijanskoj Cremoni. Diego je uspješan glazbenik koji nastupa na renesansnoj lutnji, baroknoj teorbi i gitari, a clan je i ansambla koji izvodi renesansnu i baroknu glazbu.
Za nastup u rodnom gradu izabrao je teorbu, na kojoj je odsvirao barokne skladbe "Passacaglia" Hieronimusa Kapfbergera i "Un bocconcino di fantasia" Bellerofontea Castaldija.