Ovog sam tjedna odlučio pisati o bundevi ili cuki. Godinama podcijenjena i korištena kao hrana za stoku, danas postupno dolazi do izražaja u različitim kuhinjama.
Bundeva, korištena kao dekoracija u Noći vještica, dolazi iz Amerike. Najpoznatija bundeva okruglog je oblika, žuto-narančaste slatkaste pulpe i brašnasta konzistence, a može doseći do osam kilograma težine što je čini jednim od najvećih plodova u kategoriji povrća. Postoje i druge vrste koje su kod nas manje zastupljene, ali ne odskaču po kvaliteti i namjeni.
Kod kupovine bundeve, bitno je da odaberete "onu pravu". Trebate lupnuti po bundevi nekoliko puta i čuti njen tupi zvuk. Peteljka mora biti dobro očuvana, kora čista i bez udubljenja. Nerijetko je možemo pronaći već odrezanu na komade, radi lakše prodaje. U takvim slučajevima potrebno je pogledati da se nije osušila te da su sjemenke vlažne. Ukoliko se ipak odlučite na kupnju cijele bundeve, nemojte paničariti ako je ne možete u kratkom roku iskoristiti. Neotvorena bundeva može prezimiti u tamnom i suhom prostoru, kao i većina zimskog povrća, ili je možete spremiti u zamrzivač nakon što ste je očistili i kratko prokuhali.
Bundeva se preporuča u ishrani dijabetičara ili osoba koje moraju pripaziti na težinu. Sadrži svega 18 kalorija u 100 grama. Bundeva se odlikuje većom količinom vitamina A i beta-karotenom. Beta- karoten ima preventivna svojstva protiv raznih virusa, ali i štiti krvožilni sustav, sadrži protuupalna svojstva i zahvaljujući brojim antioksidansima, odličan je saveznik protiv starenja organizma. Bogata mineralima, željezom i magnezijem, namirnica je koja ima valjane razloge da bude uvrštena u dječju prehranu. Bundeva je prirodni laksativ, diuretik, njeguje i pročišćava organizam. Preporučuje se osobama koje imaju problema s bubrezima pa i zatajenjem bubrega.
Sjemenke bundeve, poznate zbog svojih antioksidansa, čuvaju membrane stanica i djeluju preventivno na promjene na prostati. Sjemenke se mogu konzumirati sirove ili tostirane u pećnici, na ne previsokoj temperaturi, 15 do 20 minuta. Mogu se jesti i tople, lagano posoljene.
Nažalost, mnogi bundevu uopće ne koriste u slastičarstvu premda je ona, odgovorno tvrdim, prava delicija s odličnim retro gustom što se perfektno ljubi s našim istarskim zlatnim muškatom.
Jedite cuku na bezbroj načina i uživajte u svim njezinim kvalitetama koje će vam obogatiti stol i pružiti jedinstveno gastronomsko iskustvo. (Piše Nikola BAĆAC)
Slatki zalogajčići
Sastojci: (za 4 do 6 osoba): 500 g bundeve, 150 g šećera, 200 g brašna, 50 g maslaca, 1 jaje, 1 žličica kandiranog voća, 1 žličica kvasca, 1 žličica brendija, cimet, šećer u prahu, sjemensko ulje, sol
Priprema: Razrezati bundevu na komade, posložiti na posudu za pečenje, peći na 220 stupnjeva Celzija 30 minuta. Izmiksati pulpu i dodati kandirano voće, 50 g šećera i malo cimeta. Omekšajte maslac tako da ga držite izvan hladnjaka. Pomiješajte brašno s kvascem i ostatkom šećera – oblikujte u spiralu. U sredinu dodajte maslac izrezan na komadiće, jaje, brendi, malo cimeta i soli. Umijesite u tijesto, koje, jednom rastegnuto, ne smije biti pretanko. Odrežite kvadratiće od otprilike sedam centimetara dužine. Na svaki kvadratić posložite ispečenu bundevu s kandiranim voćem. Navlažite krajeve svakog kvadratića i poklopite. Pržite u toplom ulju pa ih izvadite i pustite da se ocijede na kuhinjskom papiru. Pospite šećerom u prahu i poslužite. Dobar tek!