DRŽAVA UVODI FISKALNE BLAGAJNE I IDENTIFIKATOR RACUNA DA BI NAVELA PODUZETNIKE DA PRIJAVE PRAVI PROMET Restorani i kafici dnevno prijave promet od 620 kuna Mjesecni promet ugostitelja u prosjeku iznosi 18.600 kuna, izracunali su u Ministarstvu financija na osnovi godišnjih poreznih prijava za 2010. ZAGREB Restorani, kafici, nocni barovi, slasticarnice i ostali ugostiteljski objekti u Hrvatskoj koji su registrirani kao obrti prijavljuju u prosjeku dnevni promet od 620 kuna. To znaci da je mjesecni promet u hrvatskim restoranima i barovima u prosjeku 18.600 kuna, od kojih vlasnici moraju platiti nabavu robe (pice, hrana), režije, dobavljace, place i doprinose za svoje zaposlene. Takav dnevni promet u ugostiteljskim objektima Ministarstvo financija je izracunalo na osnovi godišnjih poreznih prijava za 2010. godinu. Buduci da ti obveznici imaju u prosjeku 1,5 zaposlenih, malo je vjerojatno da im nakon isplate placa, pogotovu u slucaju ako posluju u unajmljenom prostoru, ostaje i kuna zarade. Obrtnici u trgovini na malo prijavili su nešto veci promet, dnevno u prosjeku 734 kune, što znaci da mjesecno ostvare promet od 22 tisuce kuna i time moraju platiti dobavljace, radnike i obvezu državi. Doduše, njihov trošak za radnu snagu nešto je manji jer u prosjeku zapošljavaju 0,75 radnika po obrtu. Da bi ugostiteljski obrti, trgovine, ali i svi koji pružaju usluge, primjerice frizeri i vodoinstalateri, doista prijavljivali državi stvarni promet i na to placali porez, Ministarstvo financija najavilo je uvodenje fiskalnih blagajni od 1. sijecnja sljedece godine i Vlada ce s današnje sjednice u parlament poslati zakon o fiskalizaciji. Taj zakon predvida da ce svi oni koji posluju s gotovinom morati povezati svoje blagajne s Poreznom upravom i da ce prije ispisa svakog racuna morati dobiti odobrenje Porezne uprave. Svaki racun dobit ce svoj jedinstveni identifikator racuna (JIR) pa ce Porezna uprava u realnom vremenu moci pratiti promet obveznika. Nitko od njih ubuduce korisniku ne bi smio naplatiti uslugu a da mu ne izda takav racun po kojem ce se iz JIR-a jasno vidjeti u koliko je sati izdan, tko ga je naplatio i koliko ce država poreza ubrati na osnovi toga. S obzirom na to da ce ostvarenja tog koncepta ovisiti o gradanima koji ce inzistirati na ispravnom racunu, država planira kazne za one koji nemaju racun nakon što, primjerice, izadu iz kafica podici s 50 na iznos od 200 do dvije tisuce kuna. Na taj nacin proracun bi godišnje, procijenili su u Ministarstvu financija, trebao uprihoditi milijardu kuna poreza više nego dosad. S obzirom na to da ce se cijelu 2013. godini fiskalne blagajne uvoditi u fazama, u toj se godini ocekuje 500 milijuna kuna više od PDV-a. Trošak uvodenja fiskalnih blagajni u prvoj ce godini biti 13 milijuna kuna, dok ce u 2014. i 2015. ta jaca porezna disciplina državu koštati 15 milijuna kuna. Uz prijedlog zakona o fiskalizaciji Vlada ce danas izmijeniti i uredbu o korištenju rezidencija, i to onih na Brijunima, vile Kovac na Hvaru i zgrade u Visokoj u Zagrebu. Odsad ce te objekte moci koristiti samo predsjednici Republike, Sabora i Vlade te strani dužnosnici nakon odobrenja Vlade. Dosad su pravo na njihovo korištenje imali i predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda te domaci i strani dužnosnici, što se odobravalo na zahtjev predsjednika Republike, Sabora i Vlade. Sada ce to pravo imati samo strani dužnosnici, ali ce se odluka o tome donositi u Uredu premijera. Uz to, nova uredba propisuje da se korištenje rezidencijalnih objekata može odobriti i pravnim i fizickim osobama ako to služi promicanju hrvatskih kulturnih, gospodarskih i ostalih interesa. J. MARIC - NO01916270.jpg Svi koji posluju s gotovinom morat ce povezati svoje blagajne s Poreznom upravom S. JEŽINA antrfile 13 milijuna kuna trošak je uvodenja fiskalnih blagajni u prvoj godini OKVIR: Lista poreznih dužnika Jacanju porezne discipline trebala bi pomoci i objava liste poreznih dužnika, koju ce, kako se ocekuje, Ministarstvo financija staviti na svoje web-stranice u utorak. Na listi ce se naci poduzeca, odnosno pravne osobe koje duguju više od 300 tisuca kuna, obrtnici s dugom vecim od sto tisuca kuna te gradani ciji je dug državi veci od 15 tisuca kuna. S obzirom na to da ce se objavljivati imena onih ciji je dug stariji od tri mjeseca, na listi bi se, sa stanjem duga pocetkom travnja, ako ne dode do naknadnih uplata, trebalo naci više od sedam tisuca poduzeca ciji je ukupni dug veci od 15 milijardi kuna, oko 13 tisuca obrtnika s dugom od 4,4 milijarde kuna te 82 tisuce gradana koji ukupno duguju oko deset milijardi kuna.