Fotomonografija u izdanju Fabrike posvecena nedavno preminulom Rencu Kosinožicu koja je tek izišla iz tiska, predstavljena je u subotu na pulskom sajmu.
Nenad Popovic prisjetio se fotografskog i životnog puta ovoga velikana istarske fotografije. Fotomonografija je naslovljena "24.000 km South America" i sadrži fotografije Renca Kosinožica i Željka Burica koje su nastale tijekom putovanja motorima kroz Južnu Ameriku, a koje su ljetos bile izložene u ex galeriji Milotic. Dok su se na projektoru vrtjele njegove fotografije, gitarist Saša Dejanovic je svirao prigodne melodije.
Premda je bilo najavljeno predstavljanje knjige "Zaboravljena Istra - zemljopisna i rudinska imena hrvatske Istre" nakladnika Histria Croatica C.A.S.H., predstavljen je tek projekt u sklopu kojega se realizira ova knjiga, buduci da knjiga - još nije tiskana.
- Sve je spremno za njezino tiskanje, no nažalost nismo naišli na odgovarajuci interes kod gradskih i županijskih celnika, kazao je izdavac Elmo Cvek te je istaknuo da nedostaju samo sredstva za njezino štampanje.
Govoreci o buducoj knjizi, Cvek je kazao da su "geografska imena ili toponimi vlastita imena razlicitih fizicko-geografskih i socio-geografskih objekata u prostoru. Oni su nositelji jezicnih i izvanjezicnih podataka o povijesti naroda koji su u prošlosti živjeli na prostoru današnje Istre", napomenuo je Cvek te dodao da ovo djelo ima namjeru sacuvati od zaborava dio istarske duhovne baštine koja nestaje naocigled.
- U ovoj knjizi, za koju opravdano mislimo da je najveca monografija istarskoga prostora, povijesno je prikazana i opisana svaka od 197 istarskih katastarskih opcina, a dobiven je popis od 62.340 zemljopisnih i rudinskih imena. Svaka je istarska mikroregija i katastarska opcina prikazana ikonickim modelom odredenih vanjskih i unutrašnjih obilježja, obrazložio je autor knjige Srda Orbanic, koji je naglasio da je puno lutao po Istri i tražio neka manje poznata mjesta.
Sugestivno je o projektu govorio i akademik Josip Bratulic isticuci da je jezik najsnažnija odlika identiteta i najsnažnije obilježje naroda te da ce ova knjiga imati trajnu vrijednost jer da je rijec o iznimno važnom projektu, buduci da su mnoga sela, odnosno zaseoci skoro pa zaboravljeni.
On se osvrnuo i na etimologiju rijeci knjiga, liber, te na njegov pluralia tantum liberi, liberorum tumaceci da bi to bio onaj koji cita knjige i brine se o djeci koja ce to jednoga dana citati, da je to poput štafete.
Cvek je napomenuo da je grada za ovu knjigu prikupljena iz povijesno-toponomastickih studija i monografija te iz kartografskog materijala. Srda Orbanic upozorio je i na išcezavanje mnogih zemljopisnih i rudinskih imena te na potrebu njihova zapisivanja.