Zavicajni muzej Buzet ovih je dana došao u posjed reljefa s prikazom sv. Franje Asiškoga koji je pronaden prije sedam ili osam godina u kompleksu zgrada klaonice u Buzetu.
Na tome je mjestu, izmedu dva svjetska rata, prema rijecima kustosa muzeja Saše Nikolica, izgradena posebna crpna stanica iz koje se voda tlacila u rezervoar Žbevnica kod Bresta na Cicariji. Rezervoar je dio tzv. vojnickog vodovoda, koji je za potrebe talijanske vojske graden sve do 1940. godine.
Reljef sv. Franje, dimenzija 94x70 centimetara, ima oblik nepravilnog peterokuta i prikazuje lik bradatog muškarca s aureolom oko glave u franjevackom habitu, s rukama uzdignutim do visine ramena. S obje strane pri dnu, lijevo i desno, prikazi su dviju riba okrenutih prema sredini reljefa.
Na samom dnu je i tekst, urezan u tri reda: LAUDATO SI MI SIGNORE PER SOR AQUA - LA QUALE E MULTO UTILE ET HUMILE - ET PRETIOSA ET CASTA (Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestrici vodi, ona je korisna, ponizna, draga i cista).
Nikolic kaže da je u kameni reljef urezan stih iz Pjesme brata Sunca, poznate i kao Pjesma stvorova, koju je sv. Franjo Asiški napisao u samostanu sv. Damjana oko 1225. godine.
"Pretpostavka je da je reljef izraden u doba izgradnje zgrade koja se, prema podacima Istarskog vodovoda, gradila tridesetih godina prošlog stoljeca. Možda je imao ulogu nekakvog kamena temeljca, a postoje tragovi koji upucuju na to da je bio pricvršcen na zid. Buzet je bogat vodnim resursima pa je posve prikladno uzeti stih koji govori o vodi", istice Nikolic.
Neobican je i put kojim je reljef zaobilazno stigao do muzeja. Prethodno je godinama bio deponiran u zgradi policijske postaje u Buzetu.
"Onaj tko ga je pronašao prijavio je policiji da ga je našao na lokaciji klaonice, ne u zgradi gdje je bila klaonica, vec u susjednom objektu gdje su stanovi. Usprkos svim naporima nisu mogli ustanoviti ciji je, a ukraden nije jer nitko nije prijavio kradu. Prošlo je sedam, osam godina i policija ga je nedavno donirala muzeju", rekao je Nikolic. Reljef je svoje mjesto našao u lapidariju medu ostalim kamenim spomenicima s Buzeštine.