Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Umaga, kod razmatranja i usvajanja prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za prošlu godinu, vijećnik Daglas Koraca (IDS) postavio je pitanje vezano za podatak koji je lani u kolovozu gradonačelnik Vili Bassanese dao za Glas Istre, a odnosi se na neto plaće zaposlenika koje dosežu 10 tisuća kuna.
U Gradu trenutačno radi 86 zaposlenika
- Vidimo da su rashodi za zaposlene u gradskoj upravi 14.284.743 kuna. Kada se to podijeli sa 72 zaposlenika kao što je gradonačelnik napomenuo, proizlazi da je godišnja bruto plaća zaposlenika u gradskoj upravi 198.399 kuna, što na mjesečnoj razini ispada 16.533 kuna bruto, odnosno neto gotovo 10.000 kuna. Pitam se, je li istina da zaposlenici u Gradu Umagu imaju 2,14 puta veću prosječnu plaću od ostatka Hrvatske, odnosno 22 posto više od Grada Zagreba, skoro dvostruko više od Grada Splita, 35 posto više od Grada Rijeke, naveo je Koraca.
Koraca se pitao je li točan podatak od gotovo 14,3 milijuna kuna rashoda za zaposlene u gradskoj upravi ili je pak krivi podatak da Grad Umag ima samo 72 zaposlena. Ukoliko su podaci točni, zanimalo ga je zbog čega Grad ima toliko visoke plaće.
- Ovaj je podatak sigurno točan. U ovih 14 milijuna spadaju svi rashodi na razini godine za djelatnike gradske uprave. Znam zadnji podatak da je djelatnika sada 86, što obuhvaća i dužnosnike i sve djelatnike koji su na određeno vrijeme i na neodređeno zaposleni u Gradu. Podatak je točan, rekla je pročelnica Odjela za financije, proračun i gospodarstvo, Barbara Krištofić Brenčić te dodala da o plaćama ne može govoriti napamet.
Porast plaća od milijun kuna
Koraca je zatim upitao na što se odnosi porast plaća od milijun kuna u odnosu na 2014. godinu
- Porast je bilježen kod proračunskog korisnika Doma za umirovljenike. Kao što znate, Dom je počeo sa radom u svibnju 2014. godine, što znači da je u proračun za 2014. kroz izvještajno razdoblje samo za pola godine bila obuhvaćena masa plaća za djelatnike, dok je u 2015. godini porastao broj zaposlenika. Kod proračunskog korisnika duga mislim da je također evidentirano nešto manje povećanje od par stotina tisuća kuna. I na razini gradske uprave je zabilježen pad u odnosu na 2014. od 200 ili 300 tisuća kuna. Što se tiče mase plaće za zaposlenike, jedinica lokalne samouprave prati svake godine masu sredstava plaće koju troše na zaposlene. Za Grad Umag je u 2015. godini iznosila 15,9 posto u odnosu na 20 posto koliko je zakonom plaća u lokalnoj samoupravi dozvoljena, kaže resorna pročelnica, na što Daglas Koraca (IDS) moli da se u sljedećem izvještaju navede broj zaposlenika u Gradu Umagu, koliko ih je na određeno, koliko na neodređeno, kako ne bi građani i vijećnici imali krivu sliku o stanju Grada Umaga.
Aktualni sat je protekao tako što su gotovo svi vijećnici izašli na govornicu. Mogle su se čuti pohvale, sugestije, ali i pritužbe. U vijeće se, dakle, vratio bivši zamjenik ministra turizma Daglas Koraca (IDS) koji nastavlja obnašati dužnost vijećnika.
Daglas Koraca je uputio pitanje vezano za izmijenjen obračun komunalne naknade Grada Umaga u kojoj je određeno da se na čitavom prostoru grada obračunava jedinstvena komunalna naknada sa koeficijentom 1,00.
Prijedlog različite komunalne naknade
- Smatram da je članak 8. Odluke o komunalnoj naknadi Grada Umaga od 12. prosinca 2014. godine - nezakonit. Skrećem pažnju da sudska praksa po tom pitanju, u kojoj je Visoki Upravni sud Republike Hrvatske, 27. kolovoza 2013. godine, donio presudu nezakonitosti članaka 3. i 4. Odluke o komunalnoj nakadi Općine Pokupsko, koji određuje da se na području Općine Pokupsko utvrđuje jedna zona komunalne naknade sa koeficijentom 1,00-jednako kao što se to određuje u Odluci o komunalnoj naknadi Grada Umaga, veli Koraca.
Također je nadodao da na području grada Umaga ne postoji jednaka komunalna opremljenost u svim naseljima, te drži da je stoga jedna komunalna naknada nezakonita. Koraca daje prijedlog da se donese izmjena odluke na način da se utvrde tri zone za plaćanje. U prvu bi zonu, sa koeficijentom 1,00, spadala naselja Umag i Monterol, u drugu, sa koeficijentom 0,85, naselja Katoro, Savudrija, Bašanija, Crveni Vrh, Finida, Lovrečica, Špinel, Sv. Pelegrin, Sv.Ivan, Valica, Vilanija i Zambratija, dok bi u treću zonu spadala naselja Babići, Čepljani, Đuba (izuzev Sv. Pelegrina), Juricani, Kmeti, Križine (izuzev Sv. Ivana), Sv. Marija na Krasu, Materadu, Murine, Petrovija, Seget i Vardica, čiji bi koeficijent iznosio 0,55. Odgovor će, rekao je Jurman, dobiti pismenim putem kada prouče prijedlog. (Tea GRGIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU