Završavaju ovogodišnja istraživanja na gradini iz broncanog doba Monkodonji i na obližnjem Mušegu, u cijim su tumulusima pronadeni posmrtni ostaci žitelja naselja s oko tisucu stanovnika, koje zbog slicnosti u gradnji i vremenu u kojem je egzistiralo - od 1.800. do 1.200. prije naše ere - arheolozi nazivaju istarskom Mikenom. U istraživanjima, koja se kontinuirano obavljaju od 1997. godine, ove je godine sudjelovalo 20 profesora, arheologa i studenata arheologije iz Berlina, Ljubljane, Pule i Rovinja. Pridružili su im se djelatnici žminjske tvrtke Kapitel, specijalizirane za restauratorske radove.
Na Monkodonji, koja nakon dugogodišnjih istraživackih i restauratorskih radova prerasta u arheološki park, ove je godine uklonjena nova vegetacija. Potom su ucvršcene obnovljene zidine i zamijenjeni dotrajali stupovi koji docaravaju na koji su se nacin u prošlosti gradile nastambe.
Kao i prethodne dvije, i ove su godine arheolozi radili na Mušegu. Tri najveca tumulusa na vrhu brda, od registriranih 13, se trenutno rekonstruiraju - lani je zapoceta rekonstrukcija jednog, a ove godine još dva tumulusa. Za rekonstrukciju se koristi kamenje koje se djelovanjem vremena i covjeka urušavalo. Prema posmrtnim ostacima pronadenim u grobovima koji su bili pokriveni tumulusima, na Mušegu se pokapala elita Monkodonje. Kružni tumulusi, koji su degradacijom prerasli u gromace, imali su promjer veci od 11 metara. Izvana su slagani velikim kamenim blokovima, dok se u unutrašnjem dijelu kamenje slagalo koso. Kao niski stožasti spomenici na vrhu brda bili su izdaleka vidljivi.
U sredini svakog tumulusa pronadene su kamene škrinje, izgradene pažljivo klesanim i složenim plocama. Njihove su poklopne ploce nastradale u pljackama, ali su arheolozi ipak pronašli perle od jantara i fajanse, kao i dijelove broncanog nakita. Koštani ostaci više pokojnika položeni su u grob nepotpuni, nakon raspadanja tkiva. Po ostacima osušenog tkiva arheolozi zakljucuju da su prije ukopa bili izloženi na nekom drugom mjestu dok se nisu raspali. Pažljivo istraživanje gromace na vrhu Mušega ukazalo je da se u središtu tumulusa uvijek nalazila kamena grobna škrinja. Pojedini su se razvijali po fazama, pa su jadan po jedan nadogradivani, da bi na kraju prerasli u veliki spomenik.
Radove na Mušegu vodili su Kristina Mihovilic iz Arheološkog muzej Istre, Damir Matoševic iz Zavicajnog muzeja Rovinja, Bernhard Hänsell s berlinskog i Biba Teržan s ljubljanskog sveucilišta. Oni su sudjelovali u svim dosadašnjem kampanjama na Monkodonji. Zbog nedostatka novca u financiranje istražnih i restauratorskih radova su se, uz Grad Rovinj i Arheološki muzej, ukljucili Jama Baredine, pazinski Kamen i zagrebacki Ingrad. Zahvaljujuci njima istraživanja su i u ovogodišnjoj kampanji nastavljena u obujmu u kakvom su se odvijala prethodnih godina.