U samo desetak dana srušio se Vladin plan da državnu potrošnju u odnosu na prošlu godinu smanji za 4,6 milijardi kuna i da proracun u ovoj godini bude 117,6 milijardi. Umjesto toga državni ce proracun, predložila je Vlada na jucerašnjoj sjednici, biti težak 118,8 milijardi kuna, što znaci da je potrošnja za 3,4 milijarde manja nego lani.
Ministar financija Slavko Linic ustvrdio je da je potrošnja zapravo manja za cetiri milijarde kuna, ali se u rashode moralo "uvesti" i oko 600 milijuna kuna koje Hrvatska planira dobiti iz europskih fondova, što povecava potrošnju, ali ne i deficit, jer je rijec o financiranju iz posebnih izvora, koji nisu kredit, nego bespovratna pomoc.
Objasnio je ministar i kako je proracunski rez pao s 4,6 milijardi kuna na cetiri milijarde. U Vladi su odlucili potrošiti dodatna sredstva na aktivnu politiku zapošljavanja i naknade za nezaposlene, programe regionalnog razvoja, a povecan je i iznos koji ce dobiti poljoprivreda.
Otplata starog duga
Najveci dio uštede, gotovo dvije milijarde kuna, "platit" ce zaposleni u državnoj upravi i javnim službama, jer im se smanjuju dodaci na place, koji su u pojedinim slucajevima iznosili i 30 posto, raskidaju se ugovori na odredeno vrijeme, a smanjuje se i prekovremeni rad. Vlada na tom planu nije dirala u prava iz kolektivnih ugovora, ali visoki izvor iz Banskih dvora porucuje da ce, ako se ministarstva ne budu držala uštede na dodacima, na red doci i ta prava.
Najveci gubitnici u ovom proracunu su i poljoprivrednici, kojima se subvencije smanjuju za trecinu, odnosno 817 milijuna kuna, te Hrvatske željeznice, kojima su subvencije i pomoc srezane za više od pola milijarde kuna.
Tako smanjenu potrošnju Vlada planira pokriti s gotovo 109 milijardi kuna prihoda pa ce minus u državnoj blagajni biti 9,9 milijardi, što znaci da ce proracunska rupa u odnosu na prošlu godinu biti manja za oko 5,5 milijardi kuna. Uz sredstva za pokrivanje tog minusa država u ovoj godini mora pronaci i 9,25 milijardi kuna za otplatu starog duga pa je Vlada predložila da joj Sabor dade ovlast da se zaduži za 18,85 milijardi kuna. Izvanproracunski korisnici, poput Hrvatskih voda ili HC-a, mogu se zadužiti za još 2,681 milijardu kuna. Vladin je plan da se zaduženje u jednakim iznosima obavi na inozemnom i domacem tržištu. Na inozemnom tržištu planira se izdati obveznica od najmanje milijardu eura, ali u Vladi zasad ne žele govoriti o tome kad ce to tocno biti i na koje ce se tržište ici po novac. Vec danas Vlada ce se na domacem tržištu zadužiti za 700 milijuna eura kroz trezorske zapise, a ocekuje se da ce kamata biti oko pet posto.
Razvojno i humano
Ministar Linic najavio je i da ce država oko dvije milijarde kuna zaraditi od privatizacije pa se za taj iznos može smanjiti potreba za zaduživanjem. Plan je prodati Croatia osiguranje, a u Vladi nam je potvrdeno da ce država u toj osiguravateljskoj kuci zadržati samo 25 posto dionica, dok ce u Hrvatskoj poštanskoj banci prodati cijeli udio.
Premijer Zoran Milanovic najavio je da ce Vlada svoj plan obvezne srednje škole realizirati tako da ga financijski potpomogne pa ce se kroz amandmane u proracun dodati i sto milijuna kuna za financiranje prijevoza ucenika.
Za vjerske zajednice država ce ove godine izdvojiti oko dva milijuna kuna više, odnosno ukupno 272,7 milijuna. Najveci dio tih sredstava odnosi se na financiranje ugovora sa Svetom stolicom, koji ce proracun koštati kao i lani - 245 milijuna kuna. S druge strane, kroz obrazovni resor Vlada planira gotovo upeterostruciti potporu Hrvatskom katolickom sveucilištu. (G. GALIC, J. MARIC/NL)