Da reformu zdravstva, i u globalnoj krizi, u Hrvatskoj treba nastaviti, u petak su se na tecaju "Mediji i zdravlje", cija je središnja tema upravo reforma zdravstva u doba kriza, gotovo jednoglasno složili predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, primarne zdravstvene zaštite, bolnickog sektora te pacijenata, lokalne uprave i strukovnih lijecnickih organizacija. Kako je kazao državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Dražen Jurkovic, u Hrvatskoj je trenutacno udio zdravstvene potrošnje 9,1 posto, što je na razini udjela potrošnje drugih europskih zemalja.
Pritom se udio privatne potrošnje krece oko dva posto, dok razvijene zemlje, istice Jurkovic, dosežu deset posto. Zbog toga je reformom koja se odnosi na fiskalni dio sustava uvedena participacija kao regulator potrošnje u zdravstvu i faktor stimulacije za dopunsko osiguranje.
- Da nismo ušli u reformu zdravstva, sada ne bismo mogli izvršiti sve obaveze, objasnio je Jurkovic.
Ocekivano, najvece kritike reformi zdravstva i ovaj put su pristigle od sindikata, pa je tako predsjednik Hrvatskog lijecnickog sindikata Ivica Babic upozorio na problem manjka broja strucnjaka i to na primjeru novih uredaja vrijednih 800 milijuna kuna koje je za hrvatske bolnice ove godine osiguralo resorno ministarstvo.
- Nakon što smo prije nekoliko godina imali problem da kupljena oprema stoji u podrumima, sad nam se dešava da se ureduju prostori i postavi uredaj, ali na njemu nema tko raditi, napominje Babic.
Nacelnik Opcine Grožnjan Rino Duniš podsjetio je na problem dostupnosti zdravstvene zaštite na podrucju Bujštine. Najbliža ustanova u Umagu nema dežurne službe, poput rendgena ili laboratorija za krvne pretrage. Zbog toga vec godinama traže mini bolnicu za sjeverni dio Istre.