Kratkoročnim i dugoročnim reformskim mjerama fiskalne konsolidacije Vlada planira smanjiti proračunski manjak u idućih nekoliko godina na tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što bi bilo u skladu s kriterijima iz Maastrichta.
U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Vlada idućih godina planira rast proračunskog deficita s postojeće razine od 3,8 posto BDP-a, no danas je prihvatila i reformske i druge mjere fiskalne konsolidacije od 2014. do 2016. godine, što bi trebalo dovesti do ušteda u budžetu i smanjenja deficita.
Ministar financija Slavko Linić kazao je danas na Vladi da će se parametri iz smjernica prilikom izrade proračuna za 2014. korigirati za očekivane učinke tih reformskih mjera.
Te bi mjere trebale rezultirati bitnim restrukturiranjem prvenstveno rashodne strane proračuna i nužne su za smanjenje proračunskog manjka na razinu ispod tri posto BDP-a u idućih nekoliko godina.
Najvažnije reforme predviđene su u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama.
U prezentaciji tih mjera Vlada, među ostalim, navodi da se već od kraja ove godine planira outsourcing usluga, smanjenje izdataka za lijekove na recept, pojačana kontrola bolovanja, korekcija i usklađivanje međustope PDV-a - moguće na 13 posto - povećanje trošarina na goriva i duhanske proizvode, kao i ukidanje ili smanjenje pojedinih parafiskalnih nameta.
U prezentaciji mjera za smanjenje deficita navodi se i da se od kraja ove godine, a s učincima od 2014. planira zamrzavanje i prolongiranje napredovanja državnih službenika i namještenika, kao i umirovljenje zaposlenika u državnim tijelima, što bi trebalo utjecati na izdatke na masu bruto plaća.
Nastavlja se i s projektima prodaje državne imovine, pri čemu bi privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke trebale biti dovršene do kraja ove godine, dok je monetizacija autocesta predviđena za kraj iduće godine.
Od početka 2014. godine planira se, među ostalim, objedinjavanje socijalnih naknada, dok se u drugom kvartalu iste godine predviđa reforma plaća u javnom sektoru, a krajem te godine smanjenje broja pravosudnih tijela, kao i restrukturiranje mreže škola.
U smanjenju proračunskog deficita puno se nade polaže i u to da će se izvori financiranja investicija supstituirati iz EU-fondova.
U 2014. godini predviđa se proračunski deficit od 5,5 posto BDP-a, dok bi u 2015. trebao pasti na 5,1, a godinu dana kasnije na 4,5 posto.
Međutim, učinak reformskih mjera Vlada procjenjuje na 0,6 posto BDP-a u idućoj godini. Deficit središnje države za 2014. godinu iznosio bi 17,4 milijarde kuna, a nakon provedbe navedenih mjera postigle bi se uštede od dvije milijarde kuna, pa bi deficit iznosio 15,4 milijarde, ili 4,4 posto BDP-a.
U 2015. godini deficit bi iznosio 16,3 milijarde kuna, a nakon provedenih mjera 12,3 milijarde kuna, ili 3,4 posto BDP-a.
Lorencin: I dalje međustopa
Ministar turizma Darko Lorencin, komentirajući moguće promjene međustopa PDV-a, bitnim smatra da će se i dalje primjenjivati međustopa PDV-a za usluge u turizmu. Vlada je danas predstavila paket s 37 reformskih mjera u cilju fiskalne konsolidacije među kojima su i povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto.
Vlada planira međustopu PDV-a, kojom se sa 10 posto oporezuju npr. ulja, šećer, dječja hrana, opskrba vodom, kao i ugostiteljske i turističke usluge, povećati vjerojatno na 13 posto. No, ministar financija Slavko Linić pritom je istaknuo da se još razmišlja da se iz toga isključe usluge pružanja smještaja u turizmu te 'prebace' na najnižu stopu PDV-a, koja bi se u tom slučaju podigla s 5 na 8 posto, a kako bi se ojačala konkurentnost hrvatskog turizma, jer se te usluge u okruženju oporezuju stopama između 8 i 12 posto.
Međustopa za turizam turistički sektor i dalje ostavlja u povlaštenom položaju, smatra ministar Lorencin dodajući da će Ministarstvo turizma i Ministarstvo financija do donošenja konačne odluke i uzimajući u obzir realno stanje proračuna razmotriti sve mogućnosti koje su im na raspolaganju. Zakonske promjene potrebne za provedbu tih mjera, najavljeno je na sjednici Vlade, donijet će se zajedno s prijedlogom proračuna za 2014. godinu početkom studenog.
Lorencin podsjeća i da je međustopa PDV-a na usluge smještaja od 2006. u Hrvatskoj iznosi 10 posto, dok se međustopa PDV-a na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane te na bezalkoholna pića i napitke, vino i pivo u ugostiteljskim objektima (također od 10 posto) primjenjuje od 1. siječnja ove godine. (Hina)