Zbog najavljene reforme bolnickog sustava, odnosno spajanja djecjih bolnica u vece bolnicke sustave, pobunila se ovih dana pravobraniteljica za djecu Mila Jelavic tražeci od ministra zdravstva Milinovica procjenu mogucih posljedica tog projekta na standarde zdravstvene skrbi za djecu.
Ministra je upozorila da bi djeca zbog toga mogla biti na gubitku, a pozvala ga je i da razmotri mogucnost objedinjavanja svih zdravstvenih ustanova za djecu u jednu ustanovu.
"Iako podržavamo mjere racionalizacije, protivimo se mjerama štednje na štetu bilo kojeg djeteta. Štednja na djeci dugorocno ima najvišu cijenu, a to je narušavanje njihovog zdravlja", stoji, medu ostalim, u pismu pravobraniteljice Jelavic ministru Darku Milinovicu.
Pravobraniteljica za djecu izražava bojazan da ce u planiranoj preraspodjeli sredstava medu bolnicama velike ustanove imati prioritet, da ce specijalizirane ustanove za djecu dobivati manje novca i manje specijalizacija te da bi se u novom sustavu mogle i izgubiti.
- Spajanjem djecjih bolnica u jednu ustanovu sredstva bi se koristila transparentno i ne bi bilo opasnosti "utapanja" djecjih potreba u zajednickim sredstvima, porucila je ministru Mila Jelavic, podsjecajuci ga na Konvenciju o pravima djeteta, po kojoj najbolji interes djeteta mora imati prednost u svim akcijama koje se odnose na djecu, bez obzira na to tko ih poduzima.
Spajanju se vec usprotivio ravnatelj djecje bolnice Srebrnjak Boro Nogalo koji smatra da bi bilo bolje objediniti bolnice istih ili slicnih profila, te da bi spajanje svih zagrebackih djecjih bolnica bilo puno kvalitetnije rješenje. Ravnatelj Klaiceve bolnice Goran Roic od ministra traži da u svakom obliku integracije bolnica osigura integritet i ustroj djecje bolnice koji ce zadovoljavati specificne potrebe zdravstvene skrbi djecje dobi.
Zabrinutost Milinovicevom kombinatorikom u spajanju bolnica izražava i Desanka Grubic-Jakupcevic, ravnateljica Specijalne bolnice Goljak, koja skrbi o djeci s neurorazvojnim i motorickim smetnjama.
- Mi smo vrlo specificna ustanova i teško cemo funkcionirati u bilo kojoj kombinaciji osim ove, samostalne. Profilirali smo se kao specijalna bolnica od 1946. godine, i možemo se spajati s drugima, ali to ce sigurno smanjiti kvalitetu našeg rada, kaže ravnateljica ustanove koja u poliklinici obradi 6.000 pacijenata godišnje, te raspolaže sa 60 postelja u stacionaru te još 100 u dnevnoj bolnici. (LJ. B. M./Novi list)
Zatvoreno makarsko rodilište
Voditelj makarske ispostave Doma zdravlja dr. Damir Mendeš podnio je
jucer ostavku zbog zatvaranja rodilišta u tom gradu, a prema odluci
ministra zdravstva Darka Milinovica. Kao razlog zatvaranja navodi se to
što je inspekcijskim nadzorom zakljuceno da ono ne zadovoljava tehnicke
ni kadrovske uvjete, odnosno ne posjeduje operacijsku salu i
anesteziologa. U ponedjeljak je identican dopis iz Ministarstva
zdravstva upucen i rodilištima u Sinju, Imotskom i Supetru na Bracu.
Rodilište u Makarskoj otvoreno je prije više od 30 godina.- Pitanje je kakva ce situacija biti kada nam se dogodi hitni porod i kako ce se to rješavati, istice Mendeš. Novo rodilište u kojem bi trebala zaplakati makarska novorodencad nalazi se u Splitu, a udaljeno je više od 100 kilometara.
Sinjani najavljuju ustavnu tužbu
Protiv rješenja o zatvaranju rodilišta jucer se pobunilo vodstvo
Sinja na celu s gradonacelnikom Ivicom Glavanom. Oni su se oglasili
pismom u kojem izražavaju zabrinutost, nevjericu i nezadovoljstvo
odlukom o zatvaranju rodilišta. Buduci da su glavno opravdanje takvom
potezu bili gubici, celništvo Sinja podsjeca da je Gradsko vijece Sinja
na tematskoj sjednici 30. sijecnja ove godine u proracunu osiguralo 200
tisuca kuna za sufinanciranje rada rodilišta. Sinjsko rodilište
zatvoreno je s istim obrazloženjem kao i makarsko, supetarsko (Brac) i
imotsko, a kao jednu od specificnosti isticu Statut Viteškog alkarskog
društva, prema kojem alkari moraju biti rodeni u Sinju, a ne,
primjerice, u Splitu.(S. V.)