Reforma je dala kvalitetniju hitnu pomoć

Ksenija Družetić-Božić (M. MIJOŠEK)
Ksenija Družetić-Božić (M. MIJOŠEK)

Prošle su skoro dvije godine od reorganizacije hitne medicinske službe nakon što se izdvojila iz domova zdravlja i specijalizirala za pacijente kojima je ugrožen život, međutim, još se uvijek ne zna dovoljno o sadašnjem djelokrugu rada hitne službe.

- U osnovni djelokrug rada hitne službe spadaju sve vrste pregleda i intervencija kod stanja koja mogu dovesti do smrtnog ishoda, nastanka invaliditeta ili teškog oštećenja zdravlja neposredno nakon nastanka bolesti ili ozljede. Sva druga akutna, novonastala stanja i bolesti koja ne ugrožavaju život i ne uzrokuju invaliditet predmet su rada izabranog liječnika, a nadležni dom zdravlja dužan je osigurati dostupnost zdravstvene skrbi svima koji to zatraže i izvan radnog vremena njihovih liječnika.

Javljaju li vam se pacijenti i dalje i za manje potrebe? Posebno gosti u Istri koji ovdje nemaju svog izabranog liječnika, ali i domaći izvan radnog vremena "svoje" obiteljske ordinacije, vikendom, praznicima, posebno noću.

- Da, javljaju nam se pacijenti i dalje, a mi postupamo ovisno o stupnju hitnosti. Pritisak je prevelik i kontinuiran kroz godinu, naročito u Labinu, gdje se godišnje obavi gotovo dvostruko više pregleda nego, na primjer, u Pazinu, Poreču i Rovinju koji imaju sličan broj stanovnika. Zbog odbijanja većine izabranih - ugovornih liječnika primarne zdravstvene zaštite da sudjeluju u osiguravanju zdravstvene zaštite pacijentima koji nisu u njihovoj skrbi, u redovno radno vrijeme i izvan njega, u većini nadležnih domova zdravlja ne postoji prihvat za pacijente s akutnim, ali ne po život opasnim stanjima.

Koje je dobrobiti reforma hitne službe donijela pacijentima?

- Standard koji je propisala država - jedan tim hitne službe, koji čine liječnik, medicinska sestra odnosno tehničar, vozač i interventno vozilo, kroz 24 sata cijele godine - prije reorganizacije Službe država je priznavala i financirala samo u ispostavama u Puli i Umagu. Danas, međutim, svaki dan u hitnoj službi u Buzetu, Labinu, Pazinu, Poreču i Rovinju radi kroz 24 sata jedan tim hitne službe, u Puli dva tima, dok u Umagu uz jedan tim Hitne službe radi još jedan tim hitnog transporta... Ni ranije, prije reorganizacije, jedna ekipa nije mogla riješiti istovremeno dvije i više intervencija. Jedina razlika je ta da su sanitetski prijevozi i hitna medicinska pomoć bili jedno tijelo, pa su bili na raspolaganju jedni drugima.

Kao i svaka reforma u nas, i reforma hitne službe neke je segmente zdravstvene zaštite ostavila nepokrivene.

- Reforma hitne donijela je priznanje struci i mogućnost specijalizacije i liječnika i medicinskih sestara odnosno tehničara. Prvi put je provedena i  kontinuirana kvalitetna i ciljana edukacija svih zaposlenih. Reforma je, međutim, ukazala i na sve nedostatke organizacije drugih službi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prvenstveno u zbrinjavanju i prihvatu tzv. nehitnih pacijenata vikendom i praznicima.

Sigurno je da su hitni pacijenti u Istri dobili kvalitetniju hitnu službu, educiraniju, bolje opremljenu medicinskim pomagalima nego ranije. Nažalost, od početka se nije ozbiljno shvatilo da će reforma hitne službe biti provedena. Druge struke u primarnoj zdravstvenoj zaštiti do časa reforme nisu shvaćale koliki dio njihovih poslova je obavljan u sklopu hitne pomoći, jer je to radio netko drugi. Sav onaj "nerad" o kojem su govorili i podcjenjivali rad u hitnoj pomoći sada je postao problem čitave zajednice. (Razgovarala Duška PALIBRK)

CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU.


Podijeli: Facebook Twiter