Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi objavilo je na svojoj internetskoj stranici projekt reforme Hitne medicinske službe prema kojemu Labin više ne bi imao sadašnji oblik hitne medicinske pomoci nego bi dobio status punkta dežurstva. Voditeljica Doma zdravlja i njegove Hitne medicinske pomoci Helena Vlacic istice da bi taj potez vratio kvalitetu zdravstvene zaštite dvadesetak godina unazad.
- Više ne bi postojali timovi kao danas nego bi u slucaju potrebe za intervencijom na teren izlazili lijecnici iz ambulante, što znaci da bi ostali zakinuti pacijenti koji bi ostali u cekaonici. Bez posla bi ostalo po šestoro lijecnika i tehnicara i jedan vozac, kaže Helena Vlacic, voditeljica Doma zdravlja i njegove Hitne medicinske pomoci.
To se ipak ne mora dogoditi jer Ksenija Družetic Božic, voditeljica županijskog Zavoda za hitnu medicinu kaže da ce ukupna sredstva kojima budu raspolagali biti tako rasporedena da na Labinštini ostanu timovi hitne medicinske pomoci, i to isti broj kao i do sada.
No, ostaje pitanje kako ce županija i lokalne zajednice riješiti problem hitnih pregleda obiteljske medicine. Naime, sada se Hitnu zove ili na nju odlazi, a ubuduce ce ona obavljati samo terenski rad. Oni koji sami dodu zatražiti neodgodivu pomoc (npr. šivanje) javljat ce se u Centar obiteljske medicine (COM), ali ministarstvo za Labin nije ni to predvidjelo. Ogorcenje posebno izaziva što se predložena mreža u Istri sastoji od timova i COM-ova u Umagu, Buzetu, Porecu, Pazinu, Rovinju i dva u Puli, a samo je Labin oznacen kao punkt dežurstva.
Namece se pitanje zašto netko smatra da je podrucju s 20-tak tisuca stanovnika na kojemu u jeku turisticke sezone boravi 10-tisuca turista dovoljan manji stupanj zdravstvene zaštite nego, primjerice, triput manjoj Buzeštini s minimalnim turistickim kapacitetima. Ovdašnja se Hitna po broju obavljenih pregleda uvijek nalazila iza Pule.