Izjašnjavanje gradana o Zakonu o radu (ZOR) - radnickoj Bibliji, kako ga sindikati nerijetko nazivaju - Vlada pokušava promovirati kao temeljno pitanje opstanka ili gospodarske propasti države. I pritom zaboravlja da je po dosad obradenim podacima oko 724 tisuce gradana podržalo peticiju za organiziranje referenduma o ZOR-u.
To je volja oko 16 posto birackog tijela zemlje, koju niti jedna vlada ne smije zanemariti. S koliko se poštovanja uopce Vlada odnosi prema gradanima pokazuje i podatak da pošteno ne procjenjuje ni cijenu demokracije - referenduma.
Pa ce dužnosnici bubnuti iznos od 170 milijuna kuna, a toliko nisu koštala ni dva kruga predsjednickih izbora. I za to je potreban rebalans proracuna, ali on, cini se, nije potreban zato što je u pet mjeseci država prikupila 900 milijuna kuna manje od doprinosa no što je planirala.
Iako se u javnosti spominje da su dva kruga predsjednickih izbora koštala oko 140 milijuna kuna, po proracunskim podacima u tu je svrhu utrošeno nepunih 125 milijuna ili po krugu 62,5 milijuna kuna. Tako ni referendum o ZOR-u državnu kasu ne bi trebao koštati više od 70 milijuna kuna. Ta sredstva Vlada bi u proracunu lako mogla pronaci.
Proracunske zalihe u ovoj godini iznose 270 milijuna kuna. Iako ce dio tog novca zasigurno otici na naknadu štete poljoprivrednicima, dio sredstava mogao bi se iskoristiti i za razvoj demokracije. I to bez rebalansa proracuna. A ako Vlada ne želi dirati proracunske zalihe, novac za referendum može naci rezanjem cijelog niza proracunskih stavki.
Mogla bi, primjerice, preraspodijeliti 100 milijuna kuna namijenjenih nepostojecem ZERP-u ili to isto uciniti s više od 150 milijuna kuna koliko porezne obveznike koštaju cetiri središnja državna ureda ciji je posao jednak onom što ga obavljaju ministarstva i državni fondovi.
Intelektualne usluge posebna su prica. Kao što smo vec upozoravali, one su u sedam godina udeseterostrucene i sa 126 milijuna kuna narasle su na 1,3 milijarde. Kada bi ih država vratila samo na razinu 2007., gdje se vratilo i gospodarstvo, osigurala bi 453 milijuna kuna. No, Vlada je odlucna i tvrdi da za demokraciju novca nema, odnosno reforme treba provesti ili ce država gospodarski skliznuti u bezdan.
Vladinu poruku da nema novca za referendum sindikati smatraju uvredljivom za sve gradane koji su potpisali peticiju. "Cijena referenduma je kao krug predsjednickih izbora. A i ta sredstva koja su izdvojena iz proracuna treba revidirati, uci u njihovu strukturu i vidjeti gdje se i na što trošilo", veli Ozren Matijaševic, sindikalni koordinator. Vladi porucuje da ce se sindikati potruditi za dodatne uštede te da ce naci volontere za biracke odbore.
"Vlada koja ne sluša volju svojih gradana treba se maknuti", eksplicitan je Ivan Tomac iz SSSH-a. Komentira da Vlada izjavama da novca za referendum nema priznaje da u goroj poziciji nego Grcka i da bi onu "dužan kao Grcka" trebalo promijeniti u "dužan kao Hrvatska".