Kolegij povjerenika Europske komisije u potpunosti podupire aktiviranje članka 39 iz hrvatskog pristupnog ugovora, što će se formalno dogoditi u sljedećih nekoliko dana osim ako Hrvatska ne poduzme mjere koje bi opravdale preispitivanje te odluke, izjavila je u ponedjeljak Mina Andreeva, glasnogovornica potpredsjednice EK Viviane Reding.
"Potpredsjednica Reding, predsjednik Jose Manuel Barroso i povjerenik za proširenje Štefan Fuele obavijestili su kolegij povjerenika o situaciji i dobili punu potporu za buduću akciju. Stoga, ne bude li razvoja događaja u Hrvatskoj koji bi opravdao ponovno preispitivanje situacije, uskoro će se pokrenuti postupak predviđen člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora", rekla je novinarima Andreeva.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je večeras da će zakon (tzv. Lex Perković), prema kojem bi se od 15. srpnja iduće godine ukinulo ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga na zločine počinjene poslije kolovoza 2002., biti na vladi već ovaj četvrtak.
Zakon, ide u žurnu proceduru, bit će izglasan vrlo brzo, na ovom zasjedanju Sabora, ali će stupiti na snagu 15. srpnja, rekao je Miljenić za središnji Dnevnik HTV-a.
Potpuno neutemeljenim je ocijenio bilo kakvu najavu sankcija, ustvrdivši da sankcije kao takve ne postoje, već postoji moguće poduzimanje određenih mjera. Oni imaju svoj stav, a mi svoj i stvar ide dalje, no sigurno je da građani neće ostati niti bez jednog eura zbog ove situacije, istaknuo je, objasnivši da vlada svoj optimizam temelji na tome da traži isti tretman i pristup kao što je u istim slučajevima bio prema drugim državama.
Traži se brza promjena
Hrvatska je, po ocjeni Komisije, prekršila Europski uhidbeni nalog donošenjem zakona, kolokvijalno nazvanog "lex Perković", kojim se primjena Europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene nakon kolovoza 2002. Andreeva je istaknula da je Komisija u proteklih mjesec dana bila vrlo jasna u traženju "brze i bezuvjetne promjene hrvatskog zakona kako bi se Hrvatska uskladila s Europskim uhidbeni nalogom. U odsutnosti takve akcije, Europska komisija će poduzeti mjere predviđene člankom 39 iz pristupnog ugovora".
Glasnogovornica je ponovila da Komisija očekuje "brzu i bezuvjetnu" promjenu hrvatskog zakona, dodajući da riječ brzo ne sadrži nekakav konkretan rok, "ali ne znači da se to treba učiniti za godinu dana, nego bez nepotrebnog odgađanja". Na upit koje mjere Komisija ima na umu, Andreeva je rekla da o tome sada ne može govoriti konkretnije i da će se o tome odlučiti nakon konzultacija sa zemljama članicama.
Istaknula je da je "ovdje riječ o izigravanju povjerenja, jer ako stvarate prostor bez granica unutar EU-a onda morate osigurati da zločini počinjeni u jednoj članici ne smiju ostati nekažnjeni". Andreeva je dodala da se ova situacija ne može usporediti sa situacijom u kojoj su se svojedobno našle Češka i Slovenija, koje su također donijele zakone suprotne europskom uhidbenom nalogu, ali su ih pod pritiskom Komisije morali promjeniti. "Europska komisija traži od svih zemalja da članica da korektno provode Europski uhidbeni nalog. To se dogodilo u Sloveniji i Češkoj, koje su promijenile svoje zakone jer je Komisija na tome inzistirala. U svakom slučaju, situacija u Češkoj ili Sloveniji nije usporediva s današnjom situacijom u Hrvatskoj, jer sada imamo zakon koji je usklađen 2010. godine, kada se hrvatska vlada borila da se uskladi s pravilima EU-a, a koji je onda tri dana prije članstva promijenjen suprotno europskom zakonu. Dakle, ovdje je situacija vrlo različita", rekla je Andreeva.
Službe Komisije sada pripremaju dokument za konzultacije sa zemljama članicama. Nakon što zemlje članice dobiju ta pisma imaju deset dana za odgovor. Komisija za pokretanje zaštitnih mjera ne treba imati odluku zemalja članica, jer je ovdje riječ o postupku savjetovanja. Nakon što protekne rok za konzultacije donijet će se odluke o mjerama koje će biti poduzete protiv Hrvatske. Iz diplomatskih izvora se doznaje da će to najvjerojatnije biti uskraćivanje novaca za pripremu za ulazak u schengenski prostor. Alternativa tome bila bi uvođenje postpristupnog monitoringa, čemu se Komisija protivila prije ulaska Hrvatske u EU-u, dodaje taj izvor. Za pripremu za ulazak u Schengenski prostor Hrvatska bi u sljedeće dvije godine trebala dobiti 80 milijuna eura, dok je 40 milijuna eura za ovu godinu već dobila. Članak 39 omogućava Komisiji da do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon pristupanja može na zahtjev neke države članice ili na svoju vlastitu inicijativu poduzeti odgovarajuće mjere i odrediti uvjete i načine njihove provedbe u slučaju ozbiljnih nedostataka u prenošenju ili provedbi europske pravne stečevine. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se nedostaci isprave. (Hina)
Reakcije na upozorenje
Ministarstvo pravosuđa danas poslijepodne još nije željelo komentirati najave da je zbog kršenja europskog uhidbenog naloga Europska komisija odlučila pokrenuti sankcije protiv Hrvatske predviđen člankom 39. hrvatskog pristupnog ugovora. U ministarstvu ističu tek da sve što se ima za reći stoji u pismima potpredsjednici Europske komisije Viviane Reding u kojima je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, među ostalim, naglasio da je iznenađen najavama o aktiviranju "zaštitnih mjera" iz pristupnog ugovora jer nije došlo do ozbiljnih nedostaka u prenošenju ili stanju provedbe acquisa.
Hrvatski član Europske komisije Neven Mimica, povjerenik za zaštitu potrošača, nije u ponedjeljak dostupan za komentar najave o aktiviranju članka 39. iz hrvatskog pristupnog ugovora, a iz njegova ureda su poručili da nemaju komentara. "Nemamo komentar u vezi s tim", rekao je Mimičin glasnogovorik David Hudson. Kako se doznaje, Mimica se, kao član EK-a, u petak na kolegiju povjerenika nije usprotivio mogućnosti aktivacije članka 39.
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je da ne očekuje materijalno kažnjavanje Hrvatske. "Pedagoške mjere i materijalno kažnjavanje ne očekujem, a Vlada će znati reagirati štiteći hrvatske interese te se dogovoriti s EU i vjerujem da će naći rješenje", rekao je Leko u emisiji "S Markova trga" Hrvatskog radija.
Nakon što je danas Euoropska komisija najavila sankcije Hrvatskoj oporbeni Hrvatski laburisti, HSP dr. Ante Starčević, HDSSB i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor optužili su premijera Zorana Milanovića da nanosi štetu Hrvatskoj te se zauzeli za izmjenu zakona o europskom uhidbenom nalogu. Neozbiljna vlada, neozbiljan premijer, ozbiljni problemi za RH, komentirao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
Reding u Trstu
Hrvatska je ozbiljno prekršila europski zakon, ali je i ozbiljno narušila povjerenje, kazala je u Trstu potpredsjednica Europske komisije i europovjerenica za pravosuđe Viviane Reding , objašnjavajući mjere što ih je Europska komisija upravo pokrenula protiv Hrvatske.
"Ja sam iskreni prijatelj Hrvatske", kazala je Reding odgovarajući na pitanje o sankcijama protiv Hrvatske. Podsjetila je kako je tri godine radila s različitim vladama i ministrima pravosuđa kako bi Hrvatska svladala najteža pregovaračka poglavlja - 23 i 24 - ne bi li Hrvatska zaključila pregovore i postala punopravna članica EU, bez monitoringa kakvog imaju Rumunjska i Bugarska.
"Bilo je to pitanje povjerenja", objašnjavala je Reding u pomalo emotivnom istupu, uvjeravajući kako je povjerovala da će Hrvatska nastaviti "pravim putem". "Možete li zamisliti kako sam bila razočarana kad je Hrvatska promijenila zakon koji je bio posve ispravan, i to unilateralno, tri dana uoči ulaska u EU?", zapitala je Reding, podsjetivši kako je upozoravala Hrvatsku da to ne čini. (D. ROMAC)
Potpredsjednica Europske Komisije Viviane Reding susrela se danas u Trstu s građanima u šestoj etapi putovanja kroz države članice EU-a. Veliki paviljon na molu Bersaglieri bio je ispunjen većim djelom građanima iz Italije, ali i onima iz Austrije, Slovenije i Hrvatske.
Pitanja potpredsjednici bila su podijeljena i po ključu državne pripadnosti pa su se, što se Hrvatske tiče, dvije gospođe iz Zagreba i Rijeke uključile u raspravu i poručile da Hrvatska ima ozbiljne probleme glede rada pravosudnih institucija koje nisu ni slobodne ni nezavisne. Spomenule su i korupciju koja vlada državom s obzirom na da se Hrvatska nalazi na trećem mjestu ljestvice srama po stupnju korupcije u državnim tijelima.
"Sloboda i nezavisnost pravosuđa bitan su pokazatelj dostignutog stupnja demokracije, u Hrvatskoj ima problema, ali Europska unija je tu da nadzire, tu je da pomogne u prevladavanju stečenih negativnosti. Hrvatska kao mlada članica Unije je pod kontrolom, normalno, ne možemo očekivati iznenadne promjene, ali članstvo će svakako pomoći da se stvari poboljšaju. Ipak, moramo priznati da korupcija nije samo hrvatska boljka," rekla je Viviane Reding.
Skup je organiziran u sklopu šire europske akcije koja smjera ka oživljavanju svijesti o europskom državljanstvu u trenutku kada ta svijest doživljava teške udarce.
Skup s potpredsjednicom Komisije održan je pod pojačanom policijskom kontrolom jer su pred palačom prosvjedovali članovi tršćanskog pokreta Trieste Libera koji cilja ka odcjepljenju Trsta i cijele bivše Zone B od Italije. Dan prije njenog dolaska ulicama Trsta prodefiliralo je preko četiri tisuće pristaša tog pokreta. (E. VELAN)