»Redar me izbacio i udario« ili »zaštitar me ozlijedio« recenice su koje
cujemo od posjetitelja diskoklubova, kafica, koncerata, sportskih natjecanja i
ostalih manifestacija na kojima se uz policiju pojavljuju zaštitari i redari. Oni su tamo da bi sprijecili moguce nerede koji za posljedicu mogu imati
ozljedivanje osoba ili imovine. Podrucje njihovog djelovanja ureduje se
zakonima, ali vecina ljudi ne zna kakve ovlasti imaju ti cuvari reda.
Nekima
pružaju osjecaj sigurnosti, nekima nesigurnosti, a neki ih doživljavaju cak i
kao prijetnju. Tako je pocetkom ovog
mjeseca protiv redara kluba Uljanik podignuta kaznena prijava zbog nanošenja
teških ozljeda jednom gostu, a lani u prosincu u istom je klubu 33-godišnji
Puljanin navodno pištoljem prijetio redaru. U listopadu 2009. godine ispred
narodnjackog kluba Beautiful u Medulinu 29-godišnji Puljanin je iz pištolja
pogodio u nogu 43-godišnjaka, a nakon lanjskog požara taj klub više ne radi. No,
sukoba izmedu pojedinaca ili grupica mladica, a ponekad i djevojaka, ima znatno
više negoli ih se dojavljuje policiji.
No, prije svega osnovno je
znati da je za održavanje javnog reda i mira te sigurnosti u našoj državi
ovlaštena jedino policija. Svim ostalima koji zaštitu obavljaju kao privatnu
djelatnost, primjerice Hinicevom Crnom vjetru, prava su ogranicena i regulirana
Zakonom o privatnoj zaštiti, Zakonom o javnom okupljanju i Zakonom o sprecavanju
nerada na sportskim natjecanjima.
Za temu koja je u fokusu našeg interesa važna
su prva dva spomenuta zakona. Tako Zakon o privatnoj zaštiti ureduje onaj
segment zaštite koji ne osigurava država i iznad opsega koji osigurava država, a
pružaju ga pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje Ministarstva unutarnjih
poslova. Ovlasti i djelokrug rada redara ureduje Zakon o javnim okupljanjima.
Razlike izmedu zaštitara i redara su ogromne, a nakon razgovora s našim
sugovornicima uvidjeli smo da postoje neka razilaženja u shvacanju ili primjeni
zakona.
Ovlasti, znanja, vještine
Zaštitari i cuvari su licencirane
osobe, odnosno tvrtke ili obrti koji imaju odredena znanja i vještine te vece
ovlasti od redara, a manje od policije koja im izdaje odobrenja i nadzire njihov
rad.
- Zaštitari su naoružani i imaju pravo upotrijebiti sredstva prisile, za
razliku od redara, kaže nam Dalibor Gregov, nacelnik Odjela za javni red u
Policijskoj upravi istarskoj. Pojašnjava da se okupljanja u klubovima mladih, ukoliko se koncert ne održava na otvorenom prostoru, ne smatraju javnim
okupljanjima u smislu zakona o javnim okupljanjima, vec normalnom, uobicajenom
ugostiteljskom djelatnošcu.
- Upravo zato u tim bi objektima, ako vlasnik
želi osigurati posjetiteljima mir i sigurnost, trebali biti angažirani
licencirani zaštitari, a ne redari. Redari se angažiraju na javnim okupljanjima,
prosvjedima ili drugim priredbama. U diskoklubovima postoje osobe koje se brinu
za red, smatra ih se redarima, ali one nemaju ovlasti postupanja prema osobama,
gostima. Odnosno, ta osoba ima pravo upozoriti nekoga ako se neprimjereno
ponaša, može ga i zamoliti da napusti objekt, ali ga nema pravo povlaciti za
rukav i na silu izbacivati. Ako postoje problemi s gostom, onda je vlasnik ili
zaposlenik u objektu dužan pozvati policiju. Ukoliko se sukobe redar i gost,
policija prijavljuje obje osobe, objašnjava Gregov.
Na takav stav
policije i tretman redara upozorili su nas i vlasnik zaštitarske firme Crni
vjetar Aleksandar Hinic te vlasnik kluba Uljanik Željko Ilic.
- Policija neki program u disku smatra uobicajenim
programom, a ja javnim okupljanjem. Na javnom okupljanju može biti redar, a na
uobicajenom programu mora biti zaštitar. Buduci da redar nije zaštitar, policija
kazni njega i moj obrt, kaže Hinic i dodaje da se upravo oko tumacenja naravi
nekog dogadaja spori s policijom. No, Gregov nam na to odgovara da se policija
nema što sporiti: »Zakon je jasan i mi ga se pridržavamo«.
- Redara gosti
trebaju doživljavati kao prijatelja. Treba znati kako smiriti eventualnu
ekscesnu situaciju, kaže Ilic, a na pitanje kako rješavaju takve situacije
odgovara da uobicajeno redar upozori gosta, a ako se ne smiri, naredi mu da
napusti klub.
- Izbacivanje iz kluba rijetko primjenjujemo. Prvi filtar je
na vratima pa one za koje znamo da mogu napraviti eksces ni ne puštamo unutra.
Neki imaju zabranu ulaska, a zabrana traje dok mi ne odlucimo suspendirati je.
Godinama smo u tom poslu, a Pula je mali grad pa mlade koji dolaze gotovo sve
poznajemo.
Aleksandar Hinic, koji se redarskim ili zaštitarskim
poslom bavi blizu 20 godina, smatra da bi redarsku službu trebalo bolje
regulirati zakonima jer sada redar u lokalu može biti bilo tko pa i nedovoljno
obucena osoba. To nosi opasnost neprimjerenog reagiranja koje može prerasti u
fizicki sukob s neželjenim posljedicama. (Silva BODLAJ IVAŠIC, snimio Manuel ANGELINI)
VIŠE O OVOJ TEMI PROCITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD NEDJELJE.