Gradski proračun za 2016. godinu težak oko 41,6 milijuna kuna izglasan je na zasjedanju buzetskog Gradskog vijeća sa devet glasova "za" i tri suzdržana glasa oporbenih vijećnika. Njime je predviđen i dio sredstava za dogradnju Dječjeg vrtića "Grdelin" i povećanje kapaciteta za četiri odgojne skupine.
- U dijelu izvornih sredstava proračun je manji za četiri milijuna kuna od poreza na dohodak zbog promjena Zakona o brdsko-planinskom području. Taj manjak namjeravamo nadoknaditi financijskim sredstvima iz drugih izvora, kao što smo to činili i ove godine, istaknuo je gradonačelnik Siniša Žulić.
HNS-ovac Vlatko Mrvoš naglasio je da Grad Buzet doduše radi na kandidiranju projekata na EU fondove ali se to odnosi na manje projekte. Primjerice multimedijalni centar u buzetskom starom gradu jako je lijepo uređen ali na žalost od svega toga građani nemaju nikakve koristi jer cjeli prostor služi za prezentaciju jednog video spota. Treba se fokusirati na važne strateške projekte od kojih će građani imati koristi, te ih kandidirati na trenutno aktualnu mjeru 4 namijenjenu izgradnji infrastrukture te na mjeru 7 koja će biti otvorena početkom iduće godine, a odnosi se na gradnju vrtića i dječjih igrališta, istaknuo je Mrvoš te dodao da Buzet sve ovo vrijeme vrlo malo koristi sredstva EU za razliku od drugih gradova i općina u okruženju.
Gradonačelnik je međutim uzvratio da se uspjelo realizirati jako puno investicija financiranih iz različitih izvora sredstava te se za kapitalne i najvažnije investicije na svaku gradsku kunu dodalo još sedam izvana. Samo je u ovoj godini ukupno realizirano oko 70 milijuna kuna različitih investicija. Sredstvima EU fondova izgrađena je Pretovarna stanica Griža i pristupna cesta te završena izrada projektne dokumentacije ukupnog sustava odvodnje aglomeracije Buzet koji će se u narednih sedam godina također financirati sredstvima fondova EU. Žulić je izrazio žaljenje što za ostale infrastrukturne i komunalne projekte nisu otvoreni natječaji, a za one koji su i bili otvoreni poput natječaja za dogradnju i rekonstrukciju vrtića, država je promijenila prioritete.
Vijećnici su jednoglasno donijeli Strategiju razvoja Grada Buzeta za razdoblje od 2016. do 2020. godine. - Grad Buzet je prvi u Hrvatskoj dobio razvojnu strategiju rađenu prema novim smjernicama za izradu strategije razvoja urbanih područja koje je donijelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a koje su usklađene sa regulativom EU. Buzetu će to olakšati apliciranje projekta za povlačenje sredstava iz fondova EU, istaknuo je Antun Krševan Dujmović predstavnik izrađivača strategije, Institut za razvoj i međunarodne odnose Zagreb.
Za razvoj Buzeta utvrđeno je pet specifičnih ciljeva; poticanje konkurentnog gospodarstva, razvijanje turizma održivim korištenjem prirodne i kulturne baštine, poticanje ruralnog razvoja, povećanje kvalitete življenja i jačanje upravljanja gradom. Za realizaciju svih 30 mjera utvrđeno je 127 razvojnih projekata ukupno vrijednih 222 milijuna kuna, a izvori financiranja na koje se računa pri provedbi strategije do 2020. godine najvećim su djelom EU fondovi, a potom državni, županijski i gradski proračun.
Vijećnici su podržali Deklaraciju Istarske županije o pravu na slobodu kretanja ljudi i dobara, protiv žičanih ograda. Gradsko vijeće pridružilo se time pozivu upućenom slovenskoj Vladi da promjeni svoju odluku i ukloni žičanu ogradu sa svih pograničnih područja između Hrvatske i Slovenije. Sa susjednom Slovenijom, gradovima i općinama u slovenskom dijelu Istre, a posebice bratimljenim Koprom, Grad Buzet povezuju neraskidive spone, dobra gospodarska i kulturna suradnja i mnogo zajednički realiziranih projekata iz EU fondova pa je stoga Gradsko vijeće izrazilo protivljenje postavljanja žičanih ograda jer su time izravno ugroženi sigurnost građana pograničnog područja i njihova osnovna ljudska prava.
- Ulaskom u Europsku uniju i uvođenjem Schengena, nadali smo se ukidanju službenih graničnih prijelaza, a dočekala nas je bodljikava žica. Reliktu prošlosti, simbolu okupacije, neslobode i nasilja sigurno nije mjesto u Europskoj uniji. U Europi se postavljaju besmislene barijere koje bi trebale zaustaviti migrante, a jedino što čine je stvaranje osjećaja nelagode i straha, nepotrebnih tenzija, dugoročno štete gospodarstvu i posebno otežavaju život mještanima u blizini granice s obje strane žice, naglasila je potpredsjednica Gradskog vijeća Michela Blagonić. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)