U organizaciji Matice hrvatske Rovinj te rovinjskog Hrvatskog kulturnog društva "Franjo Glavinic" predstavljene su dvije knjige pazinskog ogranka Matice - "Cija ovca crnu vunu prede" Željka Sušeka, objavljenom pod pseudonimima Italo Štokovac i Lucijan Kinik, te "Posljednji hrvatski Argonaut dr. Ante Ciliga" (razgovori o nacionalnom i univerzalnom - prilozi za biografiju) koja ukljucuje prijepise razgovora s Antom Ciligom snimanih 1986. godine, a koje su vodili novinarka Branka Mogorovic i intelektualac Tihomir Ilija Zovko.
Uvodnicar predstavljanja bio je Mario Sošic koji je naglasio da u Istri postoje dva svijeta kada je rijec o kolicini medijskog prostora koji dobivaju oni koji objavljuju knjige - onima koji se otvaraju svi mediji i fondovi, dok su oni, poput autora ovih knjiga, koji problemu pristupaju na drugaciji nacin, i to kriticki, uglavnom prešucivani.
Knjiga "Cija ovca crnu vunu prede" zbir je eseja nastalih proteklih desetak godina a progovaraju o gorucim istarskim temama, koje su i danas aktualne, odnosno o tezi, kako ce pojasniti Ninoslav Mogorovic, autor predgovora, da su "Hrvati dio Istre, a ne Istra dio Hrvatske".
U knjizi ce se pronaci, kako je i na ovitku knjige pojašnjeno - "sve što ste htjeli znati o Istri, a niste se usudili pitati. Sve što ste htjeli priopciti o Istri, a niste smjeli! Istra na raskrižju integracijskih procesa. Istra kroz pitanja i istarsko pitanje".
Sošic je istaknuo da su eseji osnovani na znanstvenom objektivizmu, odnosno da Štokovac ili Kinik nije jednostran vec razbija mitove o Istri. Ninoslav Mogorovic kaže da Sušek na jednostavan nacin kroz diskurs poziva na raspravu i promišljanje o pravim problemima i istarske intelektualce - poput Milana Rakovca ili Loredane Bogliun, ali i sve nas.
Sam ce autor reci da esejima nije htio nametnuti svoje mišljenje vec nagnati sve da zauzmu svoj stav. Naglasio je da se pseudonimima koristio ne iz straha vec želje da onaj tko cita ne razmišlja o autoru nego o sadržaju.
David Ivic, predsjednik pazinskog ogranka Matice hrvatske, govoreci o knjizi koja okuplja 22 razgovora s Ciligom, naglasio je da su s namjerom objavljeni u godini kada se obilježava 90. obljetnica Proštinske bune, prvog hrvatskog oružanog otpora talijanskom fašizmu u Istri.
"Taj poduhvat je vodio davne 1921. godine tada mladi student povijesti i filozofije Ante Ciliga, Tone Proštinar, kako je mnogo puta potpisivao svoje clanke dok je djelovao u ilegali. Sve da nije ništa drugo napravio u svom životu, i to bi bilo dovoljno da potpuno legitimno bude jedan od velikih sinova hrvatske Istre", piše u predgovoru Ninoslav Mogorovic.
Sušek i Mogorovic su zapravo htjeli naglasiti da se o Ciligi, jednom od organizatora revolucionarnih zbivanja protiv fašistickog terora u Istri, danas nepravedno malo zna, odnosno da se želi zatomiti njegovu velicinu, i to "usprkos cinjenici da ga je "svijet vec davno prihvatio kao svojeg".