Franina i Jurina za 2011. godinu, 57. je knjiga ovoga dugovjecnog istarskog kalendara koji je pokrenut prije gotovo devet desetljeca, davne 1922. Najnoviji broj, objavljen u nakladi Izdavackog poduzeca Reprezent iz Racica, na današnjoj presicipredstavili su urednik Miroslav Sincic i direktorica nakladnika Sonja Sincic. Godišnjak je graficki oblikovao David Ivic, a tiskan je u zagrebackom Grafomarku.
- Franina i Jurina najdugovjecniji je godišnjak ne samo u Istri, nego i u Hrvatskoj, a možda i u široj regiji. Još dugovjecniji su Franina i Jurina, legendarni i omiljeni likovi ciji se razgovori objavljuju u raznim medijima vec 140 godina. Naime, prvi razgovor Franine i Jurine objavljen je kao nova rubrika u Našoj slogi 1871. godine i otada se njihovi razgovori objavljuju u raznim listovima i radijskim programima, osobito u Glasu Istre, na Radiju Puli i u kalendaru Franina i Jurina, koji nosi njihovo ime, rekao je Sincic.
U novom broju opširniji je clanak o njihovim dijalozima, a objavljen je i faksimil njihovoga prvog razgovora u Našoj slogi 16. kolovoza 1871. godine. Kalendar nastavlja s dosadašnjom koncepcijom knjige za široku citalacku publiku, objavljujuci velik broj clanaka razlicitoga sadržaja, popularno pisanih i bogato ilustriranih, nastojeci da u knjizi svatko nade ponešto za sebe.
Na 256 stranica objavljuje šezdesetak clanaka cetrdesetorice autora, poznatih novinara, publicista, književnika te strucnjaka za pojedine oblasti i teme. U prvom poglavlju uz dvanaest mjeseci predstavljeno je dvanaest najvažnijih svjetionika koji se nalaze uz obalu Istre i susjednih otoka Cresa, Suska i Unija. Svjetionici su predstavljeni tekstom Branka Šuljica i fotografijama Branislava Danevskog.
Vrlo je sadržajno poglavlje obljetnica koje ce se obilježiti u iducoj godini. O 150. godina suvremene vodoopskrbe Pule piše Miroslav Sincic, o 30 godina tunela Ucka Aldo Pokrajac, o 50. godina Radio Pule Asim Cabaravdic, o Zvani Crnji Mirjana Pavletic (uz 90. godišnjicu njegova rodenja i 20. godišnjicu smrti). Martin Bizjak piše o Alojzu Orelu uz desetu godišnjicu njegove smrti, Zlatan Varelija o 100 godina hrvatskoga školstva na Bujštini, a Branko Šuljic o stoljecu gradnje podmornica u Puli i Rijeci.
Medu temama o tradiciji i baštini istice se opširniji clanak Josipa Orbanica o industrijskoj baštini na podrucju Istre i o važnosti njenog ocuvanja.
Poglavlje Naši ljudi i krajevi donosi niz clanaka o znacajnim ljudima iz Istre i s kvarnerskoga podrucja te o prirodnim vrijednostima i atrakcijama tih krajeva. Zanimljivi su reportaža Slavice Mrkic Modric o kraškoj ljepotici Rjecini, clanak Branka Šuljica o starim maslinama na otoku Pagu te zapis Ivana Milotica o zagonetnom smještaju Butonige.
U poglavlju Teme i dogadaji medu ostalim je i prilog Ratka Radoševica o najvecem egzodusu Istrana uoci Prvoga svjetskog rata, Aldo Pokrajac piše o zakladi Adris - prvoj korporativnoj zakladi u našoj regiji, Amir Muzur o istinama i legendama o morskim psima na Kvarneru, Milan Sijerkovic o vjetrovima koji pušu u Istri te Mario Grabar o sušama koje prijete istarskom podrucju.
Zadnje poglavlje donosi niz zanimljivih i poucnih priloga, medu ostalima o obnovi maslina koje su stradale od niskih temperatura o cemu piše Franko Raguž. O uzgoju cvijeca u vrtu piše Tatjana Mandic Bulic, a o leptirima i njihovoj ugroženosti Toni Koren.