Tijekom života dvije trecine ljudi iskusi bol u vratnom dijelu kralježnice. Bol može potjecati iz bilo koje anatomske strukture vrata. Ipak, bol u vratnoj kralježnici najcešce je uzrokovana spazmom (grcom) uzdužnog mišicja vrata.
Nešto rjede bol može biti posljedica degenerativnih promjena na malim zglobovima kralježaka, pomaka materijala intervertebralnog diska s posljedicnim pritiskom na živac (hernija diska) i suženjem spinalnog kanala. Nadalje, bol u vratu može biti posljedica traume, nekih autoimunih bolesti, malignog ili upalnog procesa, osteoporoze i slicno.
Važno je napomenuti da bol u vratu može biti prenesena iz obližnjih struktura, kao što su rameni obruc, grudna kralježnica, donja vilica ili iz zatiljnog dijela glave.
Osim boli, bolesnik ima ogranicene i bolne kretnje u vratu, napose rotacije. Uz te simptome, ako je npr. bol posljedica diskoradikularnog konflikta (hernija diska), pacijent se žali na slabost u rukama, slabiji osjet, trnjenje i žarenje uzduž ruku i slabiji stisak šaka.
Moderan nacin života najcešci je uzrocnik bolova u vratu. Kod kuce dugo sjedimo ispred racunala ili televizora, dugo telefoniramo, ležimo s uzdignutim uzglavljem, spavamo na visokim jastucima, ucimo ili citamo s glavom previše zabacenom naprijed.
Na poslu isto tako predugo sjedimo ispred racunala, na neadekvatnim stolicama, predugo telefoniramo ili pak radimo teže fizicke poslove gdje je kralježnica izložena vibracijama, prisilnom položaju duže vrijeme. Postoje i drugi cimbenici: starija životna dob, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, klimatske promjene, mišicna slabost, nepravilno držanje, stres.
Vratni dio kralježnice sastoji se od sedam kralježaka koji su, za razliku od ostalih, nježnije grade. Prema gore u kontaktu su s bazom lubanje, a prema dolje s prvim grudnim kralješkom. Izmedu kralježaka je elasticna hrskavicna plocica koju zovemo intervertebralni disk.
Kroz bocne otvore izmedu kralježaka izlaze živci koji oživcljuju naše ruke. Posebnost vratnih kralježaka jest da poprecni nastavci imaju na sebi kanale kroz koje se lijeva i desna vertebralna arterija penje prema malom mozgu. Zbog položaja i grade, vratni je dio kralježnice jako gibljiv u svim smjerovima.
Vratni sindrom najcešce uzrokuje prodor diskalnog materijala u spinalni kanal, s pritiskom na živac. Bolesnik osjeca bol, žarenje i utrnjenost uzduž ruke, s gubitkom osjeta i refleksa te sa slabošcu muskulature.
Cervikocefalni sindrom je najcešce posljedica degenerativnih promjena na kralješcima koje mogu kompromitirati protok krvi kroz vertebralne arterije u mali mozak. Bolesnik se žali na zatiljnu glavobolju, mucninu s nagonom na povracanje, vrtoglavice, omaglice i zujanje u ušima.
Najcešce ga uzrokuju degenerativne promjene na malim zglobovima izmedu kralježaka, rubni koštani trnovi ili osteofiti na trupovima kralježaka, pomak ili poskliznuce kralješka, s posljedicnim spazmom paravertebralne muskulature i ligamenata. Kretnje u vratu bolne su i reducirane.
Za lijecenje se koriste analgetici i nesteroidni antireumatici, mirovanje nekoliko dana od svih aktivnosti, uz primjenu toplo-hladnih obloga, kratkotrajna aplikacija mekanog ovratnika, medicinska masaža, fizikalna terapija (elektroprocedure i medicinska gimnastika) i operacija.
Lijecnicku pomoc treba zatražiti ako vratobolja ne prestaje nakon tjedan dana samopomoci, ako imate bolove uzduž ruke s trnjenjem i žarenjem, slabost mišica i slabiji osjet, ako je bol u vratu posljedica traume, ako su vam nateceni limfni cvorovi, ako je bol u vratu povezana s otežanim gutanjem ili otežnim disanjem, ako se bol pojacava iz dana u dan, ako je vratobolja povezana s gubitkom kontrole mokrenja ili stolice i ako se bol u vratu pogoršava pri spavanju ili remeti san.
Preventivno se pridržavajte savjeta: spavanje na umjereno tvrdoj podlozi, a ne spavati na madracima od opruga, koristite manji jastuk, po mogucnosti anatomski oblikovan, izbjegavati duže sjedenje i stajanje kao i rad u prisilnom položaju kralježnice. Treba uspravno hodati, svakodnevno vježbati, plivati lednim stilom, smanjiti prekomjernu težinu i ne pušiti.