Sudionici radionice održane u sklopu izrade Plana upravljanja zaštićenim područjem Pazinčice svjesni su da pazinsku ponornicu treba zaštititi. Kako to učiniti a da se ne remeti život u njenom slivu, pitanje je bez odgovora. Radionici su uz izrađivače iz Javne ustanove Natura Histrica sudjelovali njihovi suradnici iz javnih poduzeća, lokalne samouprave i organizacija civilnog društva. Nakon što je Slavko Brana iz Nature Histrice obrazložio potrebe zaštite utemeljene na propisima RH i EU, a temelje sa na očuvanju bioraznolikosti i zaštititi ugroženih vrsta, Aleksandar Kružić iz Hrvatskih voda postavio je pitanje o izrađivačima Ekološke mreže Natura 2000.
Uspoređujući Hrvatsku s dugim područjima Europe, naša zemlja ima previše zaštićenih područja. Stoga pita: "Ne ograničavamo li mi time vlastiti razvoj?" Budući da je na našem području bioraznolikost najizraženija, Hrvatska je druga, nakon Slovenije, po broju i površini zaštićenih područja u Europi, odgovorio mu je Brana. Dodajući kako zaštićena područja ne treba gledati kao zabranu, već kao razvojni resurs kroz turizam i ekološku poljoprivredu.
Josip Šišović smatra kako na Pazinčici treba obnoviti i u funkciju turizma staviti barem jedan mlin, a bilo bi najbolje onaj uz most Svetog Jožefa, gdje postoji i brana koja bi se trebala obnoviti za rekreativne aktivnosti. Iz ove akumulacije vodu za svoj voćnjak crpi Alfredo Jedrejčić, koji smatra kako vode u Pazinčici jednostavno nema jer se gubi kroz "virove", rupe kamenitom u koritu. On smatra kako je projekt Hrvatskih voda za regulaciju korita Pazinčice uzvodno od mosta Svetog Jožefa dobar jer bi osiguravao dovoljno vode za poljoprivrednike, ali i za živi svijet koji obitava u rijeci i uz nju, koji je, zapravo glavni motiv zaštite ovog prostora. Poljoprivrednik Damir Ravnić kaže kako bez njih, dakle poljoprivrednika, koji iz bara kod Cerovlja ispuštaju vodu u Pazinčicu u njoj ljeti nebi bilo vode i sve bi uginulo. On predlaže da se akumulacije kod Cerovlja urede i prošire i da se iz njih voda ispušta u Pazinčicu. Prema njegovim riječima najveći problem predstavljaju vode s Istarskog cestovnog ipsilona koje nekanalizirane s polja uz Pazinčicu odnose zemlju, a nepročišćene zagađuju vodotok za što se kasnije prozivaju poljoprivrednici. Poljoprivrednicima je cilj da vode u Pazinčici ima dovoljno i da bude čista, kako bi mogli proizvoditi zdravu hranu, a živi svijet pogodne uvjete za život, kaže Ravnić. Na ta i druga pitanja nastojat će se odgovoriti na sljedećim radionicama, stoga Brana poziva sve koji su zainteresirani i koji mogu pomoći da se uključe u postupak izrade Plana upravljanja zaštićenim područjem Pazinčice, čiji se završetak očekuje tijekom proljeća 2017. (M. RIMANIĆ)